"Dader di'ak, Noi" rona lian ne'e ha’u hakfodak.
"Ahh.... ohhhh..... dader di'ak mos señor Diretur" ha’u hatan ho laran taridu.
"Di'ak ka lae" Señor Antoninho kontinua husu.
"Ahmm..... Ha'u di'ak, obrigada" Ha’u nafatin hatan ho fuan taridu no la barani hateke señor Antoninho nia oin.
Tanba hateke ba mai seidauk iha staff seluk mak to’o mai servisu fatin, entaun Señor Antoninho ka maun Nino habarani an kontinua koalia ho hau.
"Noi, orsida meiu-dia bele ba almosu ho ha’u? Tanba iha assuntu importante ida mak ha’u presiza koalia ho Noi" Dehan señor Antoninho.
"Ahh..... obrigada barak maibe deskulpa señor diretur, ha’u labele" Ha’u la hatene nia atu ko’alia saida no oinsa ho ha’u?? Ha’u la barani atu imajina.
Karik ida ne'e la’os ha’u nia fatin servisu, ha’u hakarak halai sai no lakohi haree tan ema ne'e nia oin. Maibe, kuitadu ha’u laiha forsa no kbiit atu halo ida ne'e.
"Lae, Noi! Ne'e obrigasaun. Ok....." Dehan nune'e señor Antoninho mos hakat dadaun ona ba nia kuartu.
Huffff.... ha’u nafatin hakruuk no doko ulun de’it.
Husi dook Alina haree hela ami konversa, maibe nia la konsege rona saida ami nain rua ko’alia.
"Ollá, dader di'ak, menina bonitinha" Alina mai ho nia jestu ida halo ha’u hadomi loos nia, tanba nia gosta goja ha’u.
"Yea... dader aat mos ba menina metan fuk nakrakat... hahahah" ha’u responde nia kumprimenta no halo komiku.
"Horeee.... hamnasa ituan hanesan nee karik furak! Ne'e mak foin ha’u nia Noi ne’ebé ha’u koñese, la’os Noi ida horseik ne'e hehehehehe......." Alina kontinua hamnasa ho kontenti.
"Hissss.... O bai-bain de’it ba sa, labele lebay liu ida" ha’u komesa halo oin naborut, tanba Alina hamnasa makas demais to’o staff sira seluk mos hateke hotu ami.
"Ok, Ok, sorry, sorry.... Oh ya, ohin imi nain rua koalia saida?" Alina komesa kepo hakarak hatene.
"Hmmm.... Lin, ha’u ta’uk! Maun Nino konvida ha’u atu ba almosu ho nia orsida"
"Wow, ne'e di'ak! Ba tiha de'it. Buat Diretur mak konvida ne'e Noi...." Alina hamnasa no fo korazen mai ha’u.
"Alina... ha’u"
"Sssstttt... koalia saida tan" Alina lori nia liman taka nia ibun, signifika ha’u labele ko’alia tan.
"Noi, nia sei sai aman ba ó nia bebe fulan 9 oin mai. Tanba sa ó tenke moe?" Alina bis-bisu iha ha’u nia tilun tanba ta’uk ema seluk rona ami nia ko’alia.
"Ahhh..... Alina, favor labele temi ida ne'e, ha’u ta’uk la sai realidade. Loos ona, haree servisu halo. Keta halo Diretur foun duni fali ita sai husi ne'e" Dehan nune'e ha’u mos ba ona ha’u nia tuur fatin.
Kring-kring, kring-kring.....
Telefone iha ha’u nia meja leten lian.
"Sim, bondia, Nee ho Maria!" Ha’u hatan telefone
"Noi, ha’u maun Nino. Bele mai ha’u nia fatin agora?" Ahh... afinal Diretur foun mak telefone. Ha’u labele simu karik diak! Ha’u konsege hanoin nune'e, maibe labele... tanba nia hanesan Diretur no ha’ unia pozisaun hanesan ninia sekretaria. Impossible ba ha’u atu la simu telefone husi nia.
"Hmmm... diak, diak, Sr. Diretur" ha’u hatan ho lalais.
"Bolu ha’u maun Nino, labele bolu ha’u Sr. DIRETUR. Ha’u seidauk katuas hahahahaha........ hahahahhaha" Nia hamnasa.
Hufff halo ha’u hakribi fali!!!
"Lisensa..." Ha’u dere odamatan no husu lisensa atu tama.
"Tama deit, la xave ida" Nia hatan husi laran.
"Bondia" Ha’u kumprimenta ho obriga aan.
"Yaa... bondia. Tuur tiha lai, Noi!" Nia haruka ho sériu.
Hmmmmm, ema ida ne'e halo ha’u konfujaun tiha. Ohin iha telefone konsege ko’alia manggame no hamnasa i goza ha’u, maibe agora sériu, oin taa la haan!
"Obrigada, sénor!" Ha’u hatan ho duvidu.
"Ita diak ka lae"? Ahhh....Nia la bolu ona ha’u nia naran tantu Noi ka Maria. Nia ko’alia ho jestu formal tebes.
"Ha’udiak, Sénor, obrigada" ha’u hatan ho fudidu.
"Furak" Nia apresia. "Simu ne'e" Nia entrega cheque banku nia ne’ebé nia asina ona no hakerek montante osan iha ne’eba US$ 10.000.
"Saida mak ne'e, Sénor?" Ha’u hakfodak no husu ho konfujaun.
"Hmmm... Kalan ne'e ha’u la konsege uza kontrasepsi (kondom). Ita boot mos sei virjen. Seidauk komprende oinsa halo relasaun seksual ne’ebé seguru para labele isin rua. Dader ha’u hader mai ita boot laiha tiha ona. Ha’u la hatene atu halo oinsa. Maibe horseik ha’u hakfodak, afinal ita boot mak sekretaria iha nee." Nia esplika ho sériu.
Ha’u hakruk de’it tanba la barani atu hateke nia oin.
Nia kontinua "Noi, dehan ba hau, ita boot nia hakarak ne’e saida?" Nia komesa temi fali ha’u nia naran ona.
"Ahh... ha’u, ha’u, Señor, lisensa, ha’u ba ona" Ha’u la hatene atu koalia oinsa no hakarak atu halai sai lalais ona husi ne'e.
"Noi, favor tur lai! Ha’u sériu!" Nia ko’alia ho lian makas halo ha’u hakfodak no ta’uk tebes.
"Ahh, diak!" Hasoru ema mane ne’ebé ho jestu siak nune'e halo ha’u imajina fali uluk sei kiik, Pai sempre baku no hirus Mãe.... Huffff tanba sa ohin loron kanek uluk nian ne'e tenke mosu fali agora.
"Noi, hateke mai ha’u nia oin! Ha’u presiza klarifikasaun. Dehan ba ha’u agora" Nia obriga maibe ho lian mamar ituan ona.
"Deskulpa, Sénor, ha’u... " Ha’u seidauk barani atu justifika buat ne’ebé loos.
"Hmmm... Noi, ohin ne'e ha’u nia loron dahuluk servisu iha fatin ida ne'e. Ha’u mai husi ha’u nia munisipiu loron hirak liu ba. Kalan-kalan ha’u sempre ba halimar iha diskoteka, maibe somente tuur halimar no fase matan deit. Tanba iha ne'e ha’u hela mesak no ha’u hela besik diskoteka ne'e. So, antes ha’u atu toba ha’u sempre ba iha ne’eba gasta oras ida -rua depois fila ba uma toba. Maibe ha’u nunka hanoin dehan atu toba ho feto ruma, tanba ha’u nunka hanoin aat ba feto. Maibe ha’u la hatene kalan ne’e tanba saida bele akuntese?" Nia koalia nunee ho tristi ituan.
Ahhh... señor, ó la hatene ha’u mos durante kalan hirak antes akuntese nee sempre ba hafuhu no observa hela ó? Tanba ha’u senti ó merese duni nee mak ha’u hakarak hetan oan husi ó? Maibe ha’u la barani koalia sai agora. Ha’u mur-mura de’it iha laran, la barani foti oin no koalia sai.
"Noi, koalia mai ka?" Nia nafatin ezizi
"Señor, ha’u...." ha’u nakdedar.
"Okay, karik labele koalia agora, favor fila fali ba fatin. Maibe orsida meiu dia ita ba almosu iha fatin ruma ne’ebé seguru no kalma atu nunee Noi bele esplika ba ha’u" Nia dehan nune mo fo slip banku ne’ebé nia asani tiha ona ba ha’u.
"Ne'e saida señor?" Ha’u husu ho ta’uk.
"Simu de’it ba no tau iha pasta laran halo didiak. Orsida meiu dia mak ha’u sei espilka, ok!" Nia lian komesa kaman no hamnasa ituan.
"Ahh... diak-diak, señor, entaun ha’u lisensa lai" ha’u dehan ho ansi no sai lalais husi fatin ne’eba.
Ha’u too iha ha’u nia fatin, Alina hein hela ha’u ho kuriuzu. Nia hakarak hatene tanba sa ha’u kleur tebes iha maun Nino nia fatin.
Ho kuriuzu nia hahu bisu-bisu mai ha’u nia tilun;
"Noi, ó tama ba maun Nino nia fatin kleur loos nee? Halo saida?" Nia ku'u ha’u nia liman hodi hamnasa.
"Alina, favor, agora oras servisu. Ita servisu lai. Labele konta istoria, okay!" Ha’u finji hasses aan husi topiku ne’ebé nia hakarak atu koalia.
"Ok, ok, diak, señora....." ho oin naborut tanba la konsege hetan reponde, nia ba fali ninia tur fatin.
Hufffffff..... todan ida ne'e Nai, todan demais.
Maun Nino nee se? Oinsa ho nia familia? Nia mutin, bonitu, altura, oin midar no respeita feto no husi nia koalia nia mane ne’ebé maduru tebes...... no karik ha’u bele siik, nia tinan 10 boot liu husi ha’u.
Ahhhh..... tanba sa ha’u tenke hanoin kona ba nia. Lae, lae, lae!
Ha’u tenke fila fali ba ha’u nia prinsipiu. Ha’u lakoi koñese mane kle’an, ha’u lakoi kaben, maibe ha’u hakarak iha oan. No espera sperma ne’ebé ha’u naok husi maun Nino bele isin no sai ha’u nia oan, la’os ami nain rua nia oan. Ha’u egois tebes, maibe la problema. Nee mak ha’u nia prinsipiu.
"Noi, ha’u hein iha kareta" Maun Nino la'o ansi iha ha’u nia oin no dehan lalais nunee ba ha’u.
"Hmmmmm...." ha’u la hatene atu ko’alia saida?
"Tuir ona, Noi... Maun Nino hein tiha ona iha kareta ne'e" Alina mai bisu-bisu iha ha’u nia tilun. Mezmu ha’u hirus nia, maibe nia nafatin pasensia hasoru ha’u nia jeitu.
"Ha’u tenke ba ka, Alina?" Ha’u husu ho konfuzaun.
"Sim, menina, tenke-tenke-tenke, okay!" Alina dehan ho lian makaas ituan.
"Ok, entaun ate orsida. Pois ó ba han iha ne’ebé?" Ha’u husu ba Alina, tanba bain-bain ami nain rua sempre fila no ba haan hamutuk.
"Ha’u diak hela, kalma deit. Importante ó ba rezolve tiha ida ne’eba lai, hhaahhahah.... " Nia hamnasa no enkoraja ha’u.
"Ok, take care! Ha’u ba lai. Reza ba ha’u eee, pleasee...." Ha’u dehan ho oin midar ba Alina.
"Sim, sim, sempre! Good luck!" Alina kontente hare ha’u bele simu maun Nino nia konvite.
Kolega staff sira seluk hateke ami ho kuriuzu. Sira la komprende saida mak ami nain rua Alina ko’alia. Nun’ee, Nono, Vice Diretur hakbesik aan mai ha’u no husu;
"Imi nain rua Alina nusa? Ha’u hare hanesan alegria los! Bele dehan ba ha’u?" Nono hateke ba ha’u ho oin si'ak.
Onestu deit, durante nee nia tau laran ba ha’u, maibe ha’u nunka iha reasaun ba ninia asaun. Nia faluk ona, tanba nia ferik oan kurti ho mane seluk no eskape tiha ho mane seluk ba Englaterra.
"Lae, señor! Deskulpa, ne’e ami nia segredu". Ha’u hatan no nervoza ituan tanba ha’u la gosta nia.
"Ok.... hein katak loron ruma bele fahe imi nia felisidade ne’e ba ami; Liu-liu ho ha’u, mane faluk, hahahahha" Nia dehan ho hamnasa halo ha’u mos laran makilik mezmu nervoza, ha’u konsege hamnasa.
Iha liur maun Nino hamoris ona kareta no hein hela ha’u. Kareta nee ninia rasik. Nia seidauk hakarak atu uza kareta ne’ebé estadu oferese ba Kargu Diretur.
"Alina, ate orsida" ha’u dehan ba Alina no hakat ba maun Nino nia kareta.
"Daaaaa..... Kuidadu an" Dehan Alina.
"Yeaa.... thanks".
"Favour lalais ituan, Noi!" Dehan maun Nino. Odamatan oin nia loke hela tiha ona ba hau.
"Obrigada" Ha’u dehan nune’e aleinde tuur ba kadeira.
"Hakarak ba restorante ida ne’ebé, Noi?" Husu maun Nino.
"Ha’u la hatene, konforme señor deit. Ha’u naran deit" Ha’u hatan ho baruk.
"Noi, please.... labele bolu ha’u señor, karik ita nain rua mesak hanesan ne'e. Ha’u sèriu! Restorante ida ne’ebé mak seguru ba ita atu koalia ita nain rua nia segredu ne'e?" Nia koalia ho lian makas sen haree mai ha’u tanba konsentra hela ho volante.
"Hmmmm....... entaun ita ba ida iha tasi ibun ne’eba deit. Tanba nee ladun rame. Maibe ninia hahan mak ladun diak" Ha’u komesa habarani aan ko’alia ho rileks.
"Laos hahan mak kestaun. Importante mak situasaun seguru ba ita. Ha’u ne'e foho oan. Naran haan deit" Nia ko’alia ho hamnasa ituan.
"Ok! Aseita. Bele para iha ne’eba" ha’u afirma.
To’o iha mini restorante ne'e nia oin maun Nino hapara kareta no ami tun.
Tama tiha ba laran, hateke ba mai iha ema nain haat deit, maibe sira almosu besik hotu ona. Agredese tanba fatin ne'e ema ladun barak.
"Yea, Noi bele ba order. Ha’u naran deit" Nia manda ha’u ba hameno hahan.
Komu maun Nino dehan naran deit, entaun ha’u mos naran order hahan simples ba ami nain rua han.
"Tuur tiha" Nia dada kadeira haruka ha’u tur.
"Obrigada, señor! E maun Nino...." ha’u hakruk deit, la barani hateke nia oin, tanba nia fihir ha’u ho kroat.
Ha’u nia telefone lian... ha’u foti ho ansi.
Ahhhh, mãe mak telefone. Ha’u lao ses ituan antes atende telefone husi Mãe.
"Anoi, la mai han ka? Mãe hein hela ne'e!" Mãe husu ho lian mamar hanesan bain-bain.
"Aiyaaa... deskulpa Mãe, ha’u haluha fo hatene ba Mãe. Ha’u ho kolega sira han iha liur. Ha’u la fila uma meiu dia ne'e. Mãe han de’it ona eee....." ha’u bosok Mãe dehan ho kolega sira.
"Ho Alina hotu ka?" Mãe koñese diak Alina, nune’e nia fiar katak ha’u sempre ho Alina ba ne’ebé deit.
"Ahh.... sim, sim mãe, ho Alina hotu!" Ha’u bosok tan.
"Ohh, entaun diak. Kuidadu an eee querida. Beijos" Mãe taka telefone.
"Deskulpa maun Nino, mãe mak telefone" ha’u relata ba maun Nino.
"Ohhh diak! Mãe buka karik? Feto boot ona mos mãe buka hela de’it hahahahha......" Maun Nino goja ha’u ho hamnasa.
"Hmm..... sim, sim. Mãe hadomi tebes hau. Nunee nia sempre buka tuir no husu tuir ha’u liu-liu iha oras han" ha’u dehan ba maun Nino.
"Ok, ne'e diak. Ezemplu inan ne’ebé diak tebes" Nia gava tiha mãe.
"Sim, kontenti iha mãe hanesan nia. Nia feto ne’ebé forti" ha’u komesa hakruk hanoin mãe nia terus.
"Ahhh ok, ok..... ha’u senti ita tenke fokus ba ita nian rua nia problema agora" maun Nino tenta fihir ha’u nia matan.
La kleur servente mos lori hahan mai, entaun ami tenke hapara ami nia konverrsa no simu hahan ne'e.
"Obrigada mana" ha’u dehan ba mana ne’ebé lori hahan mai tula iha ami nain rua nia meja leten, no mana ne hatan ho hamnasa midar.
"Bom apetite" Mana ne'e hatan no sale hahan ba ami atu han no nia mos fila ba nia fatin.
"Noi, han ona. Depois ....... tenke dehan ona ba ha’u agora, okay!" Maun Nino konsege hateke ha’u nia matan.
"Ahh... sim, sim!" Ha’u hatan ho nakdedar tanba la barani hateke nia oin.
Matan ne'e furak demais, hamnasa mihis iha nia ibun tutun ne’ebé mean hanesan pinta halo ha’u imajina fali akuntesementu kalan ida ne’eba, kalan ne’ebé ha’u entrega ha’u nia sasan privadu no folin laek ba nia.
"Ollà, Noi.... ó diak hela too?" Maun Nino halo ha’u hakfodak husi ha’u nia imajinasaun.
"Yeaa... yeaaaa, ha’u diak hela. Sorry, han ona!" Dehan nune'e ha’u komesa tenta atu han mezmu ha’u rasik laiha vontade atu han.
"Noi, hahan la sabor ka? ó la haan ne'e?" Maun Nino hateke ha’u ho diskonfia.
"Ha’u bosu hela, tanba ohin tuku 10 ne'e foin snack ho Alina" Ha’u bosok nia.
"Ohhh... entaun diak" Nia kontinua haan.
Haan hotu, nia ezizi ona ha’u tenke koalia. Oras mos hatudu ona ba tuku 01.00. Ne'e signifika hela de’it oras ida ami tenke tama fali servisu ona.
"Noi, agora dehan ba hau. Ho motivasaun saida mak halo Noi barani entraga Noi nia virjen mai ha’u?" Maun Nino tenik ho lian mamar no komesa kaer ha’u nia liman sorin ne’ebé ha’u tula iha meja leten halo ha’u hakfodak no ta’uk.
"Keta ta’uk, Noi! Ha’u la haan ó ida, tanba ó laos hahan too.... hehehhe" Nia tenta halo situasaun rileks.
"Ahhh... sim, sim! Maibe maun, favor husik ha’u nia liman" ha’u tenta dudu ses tiha nia liman husi hau.
"Okay, ha’u komprende!" Dehan nunee nia mos hases ona nia liman husi hau.
"Maun.... ha’u... ha’u....." ha’u nafatin seidauk barani atu ko’alia sai. No ha’u la hatene atu hahu husi ne’ebé?
"Dehan mai, labele ta’uk" Nia hateke ha’u ho hanoin tanba hare ha’u nakdedar no kosar makas, mezmu iha mini restorante ne'e rasik iha AC (air conditioning).
"Ha’u deskonfia, parese Noi subar segredu ida ba ha’u" Dehan maun Nino.
"Maun, deskulpa.... ha’u labele dehan sai, ha’u ta’uk!" Dehan nunee ha’umos foti ha’u pasta hamrik no hakarak fila uluk ona. Maibe maun Nino nia liman kaer lalais tiha ha’u.
"Noi, ha’u presiza! Tuur lai." Ho lian makas ituan nia hakilar ha’u no rasta ha’u liman halo ha’ ula konsege halai.
Mana restorante nain mos hateke mai ami, halo ha’u moe tiha, entau ha’u obriga aan tur fila fali.
"Maun, deskulpa... ha’u labele ko’alia agora. Maun favor fo tempu ha’u" ha’u koalia ho haraik aan.
"Noi, ita nain rua toba hamutuk ona. Halo ona relasaun seksual. Ha’u senti laiha ona segredu entre ita nain rua. Tanba sa Noi tenke moe?" Maun Nino koalia ho fiar aan.
"Maibe favor fo tempu ha’u maun". Ha’u nafatin haraik aan.
"Ha’u la komprende Noi, ó halo ha’u kuriuzu tebes. Ha’u bele mate tan sentimentu kuriuzu ida ne'e!" Nia hateke ha’u ho kroat.
"Maun.... cheque banku ne’ebé mak maun fo ha’u ohin dader nee mak nee hela" derepenti ha’u hanoin kona slip banku nee.
"Rai didiak ba. Karik presiza bele uza" Dehan maun Nino.
"Ha’u la komprende" ha’u hateke nia oin.
"Sim, ó labele komprende duni, tanba ó lakoi koalia sai tanba sa ó hakarak toba ho ha’u no entrega ó nia ran virjen mai ha’u" nia ko’alia ho siak ituan.
"Ahh maun, ha’u......" ha’u ko’alia ho ta’uk ituan tanba haree nia siak.
" ó nusa?" Nia fihir ha’u ho kroat.
"Ahhhh, maun, deskulpa. Ha’u labele simu buat ruma husi maun. Simu fali ba cheque nee.... tanba ha’u laos hakarak osan"
"Ohhhh..... entaun? ó nia hakrak ne’e saida? Hakarak gostu? Tanba nunka iha doben, hahahahahha" Nia ko’alia ho hamnasa tenta atu hamoe hau.
"Maun, favor kuidadu ibun karik ko’alia! Ha’u la gosta" ha’u habarani aan ko’alia, tanba ha’u senti ofende no maun Nino komesa hatun ha’u nia dignidade.
"Noi, ha’u mak estraga ó ka? Ha’u la komprende! Foin primeira vez ha’u hasoru feto ida hanesan ó ne’e" Nia ko’alia ho doko ulun.
"Maun..... hmmmmmm, ha’u... ha’u..." ha’u ko’alia kotu-kotu.
"Okay, agora atu tuku 01. 35 ona. Ita tenke fila ba servisu fatin antes ema hotu to’o iha ne’eba tanba ha’u lakoi iha ema mak deskonfia ita". Dehan nunee nia hamriik ba selu hahan iha kasir. Ha’u mos hamriik tuir atu ba selu ha’u nia jata hahan nee.
"Noi, ó keta halo moe ha’u, please! Ha’u mak konvida ó mai almosu hamutuk ho ha’u, okay! Ha’u hatene..... " Maun Nino dehan ho nervoza ituan.
" Hmmmm..... sorrry and thanks" Dehan nunee ha’u hakat sai uluk ona ba liur.
Durante iha dalan, ami nain rua la ko’alia ba malu too de’it servisu fatin. Sorti diak too iha nee ema ida mos seidauk tama, eseptu seguransa ho mana cleaner ne’ebé mak tenke iha nee duni.
Ha’u hakat lalais ba ha’u nia fatin, rai tiha ha’u nia pasta, ha’u lalais ba haris fatin. Ha’u hakarak tanis, ha’u hakarak hakilar sai...... ha’u labele ona hasoru situasaun ida nee.
Ha’u kaer ha’u nia kabun, ko’alia mur-mura mesak iha laran.....
'Tebes ka fulan 9 oin mai ha’u sai ona mama?' Ohhhhhh........... ha’u la hatene.
Tok, tok, tok, tok.......
Ema ida dere odamatan makas ituan. Ho ansi ha’u hamoos ha’ umatan been no loke odamatan.
"Noi, ó diak hela ka? Tama haris fatin kleur loos nee....." Afinal Alina mak dere odamatan tanba nia hein ha’u kleur loos.
"Ahhh... Sim, Alina, ha’u diak hela...." ha’u koalia ho baruk no kolen loos. Karik ami nain rua mesak de’it iha nee, parese ha’u sei tanis makaas no hakilar sai no hakarak fakar buat hotu ba Alina..... maibe labele tanba kolega staff sira mai barak ona. Ha’u labele halo buat ida. Pasensia rai de’it iha laran too orsida tuku 05.00 sai servisu.
Oras lao kleur demais. Husi tuku 2 too tuku 5 loraik de’it mos ha’u senti hanesan tiha semana tomak ida. Ha’u senti nakukun no la hatene saida mak ha’u tenke halo.
Desde ohin Alina observa bebeik ha’u. Parese nia hatene saida mak ha’u senti agora.
Oras hatudu ba tuku 05.00 lolos, ha’u foti ha’unia pasta no dada Alina nia liman, hakarak sai lalais husi edifisiu ida nee.
Alina hakfodak hare ha’u nia jeitu, maibe nia komprende. Nunee nia halo tuir de’it hau.
Sai mai liur ami nain rua hapara taxi no fila ba uma. Iha dalan ha’u konta ba Alina saida mak akuntese ohin.
Alina fo korazen ha’u no hatete:
"Noi, ha’u hanoin ó labele dehan sai lai ba maun Nino sobre ó nia objetivu nee. Hein tan too fulan ida. ó kous duni ka lae? Tanba imi nain rua foin hamutuk loron hirak liu ba. Ita seidauk hatene ó bele isin rua ka lae?" Alina deskreve no fo solusaun.
"Hmmmm.... depois?" Ha’u la komprende signifika husi Alina nia fraze naruk ne’ebé nia deskreve.
"Depois mak ita sei hare took. Importante agora ó tenta para hases aan husi maun Nino no labele koalia sai lai ó nia objetivu prinsipal hakarak hetan oan nee. Okay......" Alina hamaus ha’u ho pasensia tanba hare ha’u hanesan tiha ema moras todan laiha vontade atu moris.
"Entaun ha’u tenke hein too fulan ida?" Ha’u husu ba Alina.
"Sim, menina bonita, hehehehehe" Dehan nunee, Alina ku'u ha’u nia hasan.
Ahhhh.... ha’u beik duni! Tan de’it ha’u odiu demais ha’u nia aman biolojiku ne’ebé haterus ha’u inan no la tau matan ba ha’u, ha’u tenke hakarak entrega ha’u nia virjen ba mane ida ne’ebé ha’u seidauk koñese para atu hetan nia sperma hodi bele fo oan ba ha’u. Ha’u egoista tebes. Maun Nino agora hela ho nia sentimentu kuriuzu, hakarak hatene tanba sa ha’u hakarak halo ida nee ho nia?
Ha’u mos la hatene, objetivu husi cheque banku ne’ebé hakerek montante osan US$10.000 ne’ebé Nia fo hela mai ha’u nee atu halo saida?
Huffffff....... ha’u nia objetivu hakrak rezolve problema ida, maibe tanba sa hamosu tan problema rihun ida hanesan nee?
Taxista lori uluk ha’u ba ha’u nia uma, depois mak lori fali Alina ba nniia uma.
"Ate aban eee, Alina..... chaoo" ha’u dehan ba Alina.
"Yeaaa... kuidadu an. Ate aban mos Noi..... " Alina mos liu ona ba nniia uma.
***