KAPITULU 3

2291 Words
"Noi, ó moras ka?" Mãe husu ba ha’u tanba hare ha’u nia kondisaun la hanesan bai-bain. Ha’u kamutis no baruk atu hadia aan. "Mãe, hau...." Ahhhhhh ta’uk atu hatete ba Mãe. Ha’u la hatene saida mak atu akuntese karik Mãe hatene ha’u isin rua maibe laiha la’en. "Noi, loron hirak nee Mãe hare ó iha mudansa ituan. ó diak hela too?" Mãe hateke ha’uho deskonfia. "Lae Mãe, ha’u diak hela. Ha’u ba serbisu lai. Ate orsida". Dehan nunee ha’u mos sai ansi lalais ba estrada hodi hapara taxi, sae lalais ba servisu fatin. Yeaaaa.... durante fulan ida nia laran ha’u tenta hases aan husi maun Nino, halo tuir saida mak Alina sujere ba ha’u. No grasa de Deus, maun Nino mos la tenta atu obriga ko’alia ho ha’u, maibe nia sempre observa kada ha’u nia movimentu no jestu iha fatin servisu. Halo ha’u kuriuzu tan de’it ba mane ida nee nia karater. 'Ohin loron 18 de Fevereiru ona. Ha’u nia menstruasaun tarde ona semana ida. Orsida loraik fila servisu ha’u tenke sosa test pack para atu koko ha’u nia urina'. Ha’u mesak hanoin iha laran. Ha’u tenke forti hodi hasoru realidade ida nee. Too iha servisu fatin, ha’u tun husi taxi no tama ba ha’u nia fatin hanesan bai-bain. Ha’u sempre to’o uluk husi kolega sira seluk tanba ha’u ema ida pontual no la gosta tarde. Ha’u sempre too uluk minutu 20 antes tuku 08.00. "Dader diak, Noi" ha’u hakfodak rona lian nee. "Sim, dader diak mos" Ahhhh maun Nino. Tanba sa nia mai sedu loos nee? Loron-loron nia sempre mai tuku 08.00 loloos, nunee ami tempu laiha atu dada lia, tanba ema hotu iha ona servisu fatin no ami tenke servisu. Maibe ohin loron nia mai sedu demais. "Noi, ha’u presiza ko’alia ho ó. Ha’u sériu" Nia hateke ha’u nakonu ho signifika. "Maun, ha’u........" Ha’u tenta hasses aan. "Lae, Noi..... ó labele hasses aan tan, por favor". Nia hateke ho kroat mai ha’u nia oin. "Yaa, maun, deskulpa" Ha’u hatan ho ta’uk. "Noi, favor onestu mai ha’u agora. Ita nain rua hamutuk fulan ida semana ida ona ohin loron. Ha’u hakarak husu deit, ó nia menstruasaun mai ka lae?" Nia kaer ha’u nia liman mak husu ho kalma no nakonu ho esperansa. "Maun, favor husik lai ha’u nia liman. Ha’u la senti seguru karik hanesan nee...." ha’u hatan ho nakdedar. "Hello, Noi... ita nain rua hamutuk ona. Nusa ha’u kaer de’it ó nia liman mos ó ta’uk ida hanesan nee?" Maun Nino doko ulun la komprende ha’u nia jestu. "Maun, nee servisu fatin. Maun tenke komprende". Ha’u finzi hatan ho lian makas atu bele hases aan husi nia. "Sim, ha’u komprende. Komprende demais. Nee mak durante fulan ida liu ona nee ha’u kakisuk ó ka? Lae! Tanba ha’u komprende tebes" Nia hatan ho fiar aan. "Ha’u nein atu telefone de’it ó mos lae". Maun Nino kontinua. "Ha’u pasensia hein too fulan ida semana ida, ha’u desidi koalia ho ó para atu hatene de’it, ó nia menstruasaun mai ka lae fulan ida nee?" Nia nafatin fila ba nia pergunta. "Maun, nee ha’ unia privasidade. Maun viola ona ha’u nia direitu sekarik maun husu too ha’u nia segredu nee. Favor maun diretur hatene tau aan". Ha’u habarani aan koalia. Ha’u la hatene derepenti de’it ha’ubarani loos koalia hasoru nia. Nia hakfodak tebes rona ha’u koalia ho barani. "Noi, entre ha’u ho ó laiha ona segredu. Ha’u iha direitu atu hatene". "Lae. Tanba ha’u nunka obriga ita boot atu responsabiliza ita boot nia asaun" ha’u dehan ho fiar aan. "Saida? Ha’u la komprende Noi!" Nia doko ulun. Ha’u mos la hatene atu ko’alia tan saida para bele hasses aan husi Nia. Tanba ha’u nia mesntruasaun tarde duni ona semana ida, maibe ha’u lakoi dehan ba nia tanba ha’u rasik planu orsida loraik sai servisu mak foin atu sosa testpack hodi koko ha’u nia urina, ha’u positivu pregnante ka lae. "Maun, too ona. Maun bele ba maun nia fatin agora. Kolega sira komesa mai ona. Labele halo ema seluk hatene katak ita iha problema privadu. Maun komprende too?" Ha’u hateke nia ho haraik aan. "Hmmmm... ok! Ha’u komprende. Maibe dala ida tan ha’u presiza hatene" Nia afirma ho lian kroat. "Hufffff....." Ha’u laiha tan liafuan atu koalia. "Dader diak, doben..... "Alina ho ninia karakter sabraut boot nee komesa hase ha’u mezmu foin hakat tama mai. "Sim, dader diak mos doben...." ha’u hatan ho fraku no kansadu. "Haiii..... ó diak hela too? " Alina hakfodak hare ha’u nia oin. "Aiiii... ha’u diak hela, Alina. Kalma....." ha’u koko hamnasa mezmu laran dodok hela. Maibe Alina hatene no komprende ha’u nia situasaun. "Se ó senti moras diak liu husu lisensa ba konsulta lai iha hopital" Alina sujere. "Lae, Alina... ha’u diak hela" loloos nee ha’u nia fiziku di’ak hela. Ha’u nia fuan no ha’u nia pensamentu mak rahun no tohik. Konfundi ho ha’u nia pozisaun. Dezafia ida nee bo’ot demais. "Ok, entaun diak. Hemu bee barak... " Alina hameno no la’o dadaun ba ninia fatin. Telefone iha ha’u nia meza leten lian. Ahhhh, buatamak nee mak telefone fali mai ona nee, Nai..... ha’u atu simu ka oinsa? Karik ha’u la simu, ha’u senti la diak tanba nee ha’u kontra ona regra iha instituisaun no ha’u la hakruuk ba orden. Maibe oinsa karik ha’u simu tiha telefone nee no nia koalia sobre ami nain rua nia problema? "Noi, simu telefone nee ka?" Derepenti Nono hakilar ha’u husi sorin. "Ahh diak diak xefi" ha’u hatan ho hakfodak. "Dader de’it imajinasaun dook tiha ona nee Noi, telefone iha oin lian mos too la rona nee... at lossss..... hahahahah" Nono kan loos atu goza hau, tanba nia gosta hela ha’u desde uluk. "Sim, dader diak, nee ho Maria" ha’u hatan telefone. "Yaa, Noi, mai ha’u nia fatin agora!" Maun Nino hatan husi ne’eba. "Señor, hau..... " ha’u konfundi. "Nee orden servisu!" Nia taka telefone. "Hmmmmm... diak" Antes ha’u hatan telefone desliga ona. Yaaa.... hakarak ka lakoi ha’u tenke ba hasoru duni nia. Durante fulan ida nia laran nee loron-loron hasoru malu bebeik, maibe agradese tanba nia la ko’alia sobre ida nee. Maibe ohin nia konsege koalia fali ona ida nee. Hufffff..... ha’u ta’uk tebes-tebes. Tok, tok, tok... Ha’u dere odamatan. "Tama mai!" Nia hatan. "Tuur tiha!" "Obrigada" ha’u hatan no hakruk deit. "Noi, por favor halo jestu nee bai-bain de’it ba. Labele demaziadu. O lakoi too karik ema seluk hatene. Ha’u mos lakoi ema seluk hatene, okay" Nia afirma. "Diak, diak" ha’u hatan lalais. "Prepara aan tanba bain rua ita sei sai ba munisipiu. Ita sei ba Suai. Iha workshop ida iha ne’eba durante semana ida. Ita nain rua ho xofer mak sei ba" Maun Nino esplika. "Saida? Ahhhh... sorry, sorry, ....... ha’u tenke ba ka?" Ha’u hakfodak tebes tanba dehan ami nain rua ho xofer de’it mak ba. "Noi, maiz e menuz Noi servisu iha nee tinan hira ona? Ha’u la fiar karik Noi la komprende irarkia no orden servisu!" Nia konfundi. "Maun, karik ha’u bele sujere.... Kolega Alina bele tuir?" Ha’u koko sujere atu Alina bele ba hotu Suai. "Lae! Iha nee dehan de’it nain rua; Diretur ho ninia sekretaria. So, ita nain rua mak ba deit. MoP per diem iha nee mos ba nain rua nian deit". Nia koalia ho kontenti. "Sim, oinsa karik Alina ka kolega seluk troka ha’u nia fatin?" Ha’u nafatin sujere. "Noi, iha nee se mak ha’u nia sekretaria?" Nia husu ho lian makas ituan. "Hmmmm.... ok, diak. Ha’u bele sai agora?" Ha’u husu atu sai ona ba ha’u nia fatin. "Sim, bele!" Nia hatan no hatudu odamatan atu ha’u bele sai. "Obrigada" Sem koalia barak tan, ha’u mos sai lalais ba ha’u nia fatin. Atu halo oinsa tan????? Hanoin hotu la hetan. Ha’u lao liu ba Alina nia fatin, tanba ha’u hakarak fahe ba Alina sobre ha’u nia fuan ne’ebé atu rabenta de’itona imajina bain rua ami nain rua tenke ba Suai no hela iha ne’eba durante semana ida. "Alina, ó rona lai..... " Ha’u bis-bisu ba Alina. "Nusa?" Alina husu ho kuriuzu. "Bain rua ami nain rua maun Nino tenke ba Suai no hela iha durante semana ida!" Ha’u esplika ba Alina. "Pois? Ne’e la’os buat foun ida tooo? Durante sei ho Diretur sesante mos ó sai bebeik ba munisipiu no hela iha ne’eba semana ida, dalaruma semana rua. Tanba sa agora......" Ha’u taka Alina nia ibun tanba nia koalia makaas liu. "Ssstttt.... Ko’alia neneik ituan ba" ha’u hateke ba mai, ta’uk kolega seluk rona. "Pois?" Nia kontinua husu. "Ha’u lakoi ba ho nia. ó haluha ona ami nain rua nia problema ka?" Ha’u fihir Alina nia matan, espera nia komprende ha’u nia hanoin. "Ne’e mak? ó atu halai husi realidade?" Alina nafatin husu ha’u. "Lae, Alina! Ha’u lakoi ba ho nia. Ha’u hakribi tebes nia, juru palavra nee... ha’u lakoi besik nia. Sa tan tenke tuur hamutuk ho Nia iha kareta laran husi nee too Suai? ó hanoin besik ida karik?" Ha’u nafatin lakohi. "Noi, konxiente baa.... konxiente! Tenke separa kazu privadu ho kazu servisu nian. ó nuudar ninia sekretaria, ó tenke kumpri duni. ó tenke ba duni ho nia" Alina nafatin enkoraja ha’u. "Alina, ó la hatene ohin dader nia mai sedu antes ha’u too mai?" Ha’u koalia ho oin naborut. "Pois? Saida mak sala?" Alina sadik. "Ha’u too mai nia husu kedas mai ha’u. Ha’u nia menstruasaun fulan ida nee mai ka lae? Keta halo ba tarde ona. Ha’u hakodak tebes nia husu nunee. Maibe ha’u nafatin la fo hatene nia....." ha’u haktuir ba Alina. "Aiiii.... loos duni, sorryy... ha’u mos haluha atu konfirma ó nia kondisaun. Dehan ba ha’u agora" Alina ezizi. "Sim, tarde ona semana ida ohin. Ha’u planu orsida sai servisu mak ha’u sei sosa testpack para koko ha’u nia urina. Ha’u lakoi ba konsulta iha hospital. Ha’u ta’uk ema seluk hatene" ha’u koalia ho tristi. "Heiiii.... se karik ó positivu duni, ó hanoin ó bele subar?" Alina ko’alia ho antuziasmu. "Ha’u la hatene atu halo oinsa. Ha’u ta’uk Mãe hirus". Ha’u senti arepende ituan. Maibe atu halo oinsa sa tan. Altura ne’eba, ha’u foti desizaun ida nee ha’u la tetu nia konsekuensia. "Ok, kalma! Agora fila ba ó nia fatin. Kontinua servisu. Orsida loraik sai servisu keta haluha sosa testpack, depois de hatene nia rezultadu, tenke fo hatene ha’u...... ok!" Alina ko’alia ho sériu. "Di’ak, obrigada. Loos ona" Ha’u aranka ba ha’u nia fatin. Ha’u nia pensamentu kaótika tebe-tebes. Ha’u labele konsentra ba item serbisu hirak ne’ebé iha ha’u nia oin. Nunee ha’u tuur muron too de’it meiu-dia, sorti diak laiha serbisu importante ruma atu halo. Ha’u lakoi fila ba almosu iha uma. Alina sai ba sosa hahan iha restorante ne’ebé besik hela iha eskritóriu ne hodi mai ami nain rua almosu hamutuk iha nee deit. "Noi, tenke haan barak para bele forsa hasoru moris nee.... hahahaha" Alina goza ha’u, tenta halo ha’u hamnasa. "Yaaa..... O mos hanesan, tenke haan barak para bele nafatin iha forsa atu halo ha’u hamnasa....." ha’u mos goza fali Alina. Ami nain haan hotu tiha, tuur halimar no konta istoria ho mana limpadora (cleaner) ho naran Mena, ne’ebé sempre hamoos eskritoriu laran iha tempu staff hotu ba uma. "Alin Noi, deskulpa ha’u bele dehan buat ruma?" Mana Mena husu. "Sim, mana! Dehan took mai" Ha’u kuriuzu hakarak hatene saida mak mana Mena atu hatete, tanba nia la naran ko’alia ho oin sériu nunee. "Alin Noi isin rua ka? Deskulpa tanba ha’u bare alin nia isin iha mudansa ituan, dala ida tan deskulpa karik ha’u siik salah" Mana Mena ko’alia ho taka liman no husu deskulpa. Ami nain rua Alina hakfodak tebes. Ha’u rasik orsida sai servisu mak foin atu koko atu hatene nia rezultadu. Maibe tanba sa mana Mena hatene ona antes ha’u halo teste? "Aiyaa laiha ida mana, lae ida! Ha’u moras" ha’u hatan lalais maibe ho nakdedar. Alina fihir didiak mana Mena nia oin tiha mak husu; "Mana, oinsa mana hatene?" "Alin nain rua, deskulpa ha’u atu dehan deit, ha’u oan nain. Ne’ebé mudansa iha feto ran ne’ebé foun hahu isin rua nee ami bele nota husi buat balun" mana Mena esklarese. "Mana, deskulpa, mana laos Doutora ka matan dook para naran siik ema arbiru deit. Favour koalia kuidadu ibun" ha’u hatan ho oin siak ituan. Ha’u oin mean hotu tanba entre nervoza no ta’uk dala ida. "Sim, sim, deskulpa. Nee mak antes ohin ha’u atu koalia mee ha’u husu uluk deskulpa too" Mana Mena hatan. "Loos ona, mana kontinua halo mana nia servisu" Alina dehan nunee hodi hatudu ba sala ne’ebé mana seidauk hamos hotu. Too tuku 02.00 staff hotu-hotu tama fali servisu, inklui Señor Diretur Antoninho ne’ebé tama ho oin hamnasa maibe haree hanesan arogante ituan. Huffff, haree kona mane ida ne’e no hanoin kona bain rua ami nain rua tenke halo viajen ba Suai, hanoin kona orsida loraik atu koko ha’u nia urina no karik nia rezultasu postitivu, hanoin kona mana Mena nia liafuan........ Ahhh halo ha nia ulun atu nakfera deit. Tanba sa moris nee la justu loos ba ha’u nee!!! La senti oras ba ona tuku 05.00 loraik. Ha’u foti lalais ha’u nia pasta ba tan Alina nia fatin no dada nia liman, hakarak fila lalais ona, para bele liu kona apotik hodi sosa testpack nee. "Diak, Noi! Kalma ituan ba. Ita fila sa......" Alina hateke ha’u ho oin naborut. "Lalais ona ba sa.... ha’u hakarak fila ona, antes maun Nino sai mai hare hau. Ha’u lakohi hare nia oin ida. Ha’u mal" Ha’u esplika ba Alina. "Noi, ha’u la komprende O nia hanoin nee" Alina doko ulun de’it hare ha’u nia atitude nee. "Yaa... sorry, sorry... maibe lao ona" ha’u nafatin ezizi. "Ok, la' o ona ba" Nia foti nia pasta no ami nain rua hakat sai ona husi eskritoriu no sai ba estrada boot hodi hein taxi diresaun ba Apotik. ***
Free reading for new users
Scan code to download app
Facebookexpand_more
  • author-avatar
    Writer
  • chap_listContents
  • likeADD