KAPITULU 4

1274 Words
"Boa tarde, mãe" Ha’u too ona uma, kumprimenta Mãe no hola bensa. "Sim, boa tarde, Noi! ó fila ona?" Mãe simu ha’u nia kumprimentus ho hamnasa midar hanesan bain-bain. "Sim, Mãe!" Hatan nunee ha’u tama liu ba kuartu laran. Hakarak haris lalais no koko ona ha’u nia urina hodi hatene nia rezultadu. Antes ha’u tama ba bañu, ha’u buka uluk maxa kiik oan ida hodi atu tau ha’u nia urina. "Noi, ó buka saida?" Mãe hase ha’u halo ha’u hakfodak tebes tanba hare ha’u nia oin buis ituan iha dapur laran, buka maxa ne'e. "Ahh lae ida, mãe...... ha’u buka buat ida sa" Ha’u halai sai lalais husi dapur laran no ba fali iha uma kotuk, fatin tau lixu. Sorti diak ha’u hetan maxa oan ida. Ha’u lori tama ba bañu laran, depois fase moos tiha. Antes ha’ ukolu hotu roupa atu haris, ha’u hasai urina hanesan instrusaun hakerek iha testpack ne'e no koko. Dag-dig-dug......... Ha’u fuan senti halai salah tia no liman ain nakdedar hein nia rezultadu. Ahhhhhh....... Iha testpack ne’eba esplika dehan katak karik iha rezultadu nee indika riska mean ida, ne'e signifika negativu ka la isin rua, no sekarik hatudu riska mean rua ne'e signifika positivu ka isin rua. Maibe, iha testpack ne'e hatudu la moos. Nein iha rezultadu. Ha’u la hatene tanba sa? Testpack mak aat ou ha’u mak halo teste laloos. Ho fuan nafatin la seguru, ha’u kontinua haris. Haris hotu tiha, ha’u telefone ba Alina. "Ollá, Noi.... oinsa" Alina simu telefone no husu kedas. "Lin, rezultadu laloos ida!" Ha’u dehan ba Alina. "Halo nusa ne'e?" Alina la komprende. Entaun ha’u esplika hotu ba Alina, rezultadu ne’ebé ohin ha’u koko. "Hmmmm, entaun aban tenke sosa fali seluk?" Nia husu. "Ha’u la hatene.... diak liu semana oin deit" Ha’u hatan ho baruk. "Ehhhh ....Noi, entaun loloos ne'e ó nia esperansa ne'e hakarak negativu ka Positivu?" Alina husu ho antuziasmu. "Alina, agora la'os tempu atu koalia ida ne'e eeee..... Sorry, ha’u deskansa lai... chaoooo..." ha’u taka telefone. Ha’u koalia nune'e tanba mãe hamriik ona iha ha’u nia sorin. Imposibel ha’u atu koalia ida ne'e iha mãe nia oin. Afinal loloos ne'e ha’u sei hakarak atu koalia ho Alina. "Se mak ne'e?" Mãe husu. "Ohhh, Alina sa, mãe. Nia hakarak koalia sobre asuntu servisu nian nee mak ha’u baruk tiha" Ha’u bosok Mãe. "Ohhh, entaun diak. Mãe atu koalia buat ida ho O lai, Noi" Mãe tuur iha ha’u nia kama no hamaus ha’u nia fuuk ho maña. "Durante ne'e mãe atu koalia, maibe mãe hare Noi laiha vontade no sempre ba sedu eskritoriu. Entaun mãe tenke pasensia hein mãe nia prinseza to'o hakarak koalia ho mãe......" Mãe kontinua koalia ho kontenti no lian mamar. "Nusa ne'e, mãe...." Ha’u nia fuan taridu, keta halo ba mãe mos akompaña no observa hela ha’u nia kondisaun durante ne'e hanesan moos mana Mena (cleaner) iha eskritoriu nee. "Hanesan ne'e, agora Noi nia tinan besik ba 30 ona. Merese ona atu forma uma kain" Mãe koalia ho kuidadu tebes tanba mãe hatene ha’u nia karakter wainhira koalia sobre mane ka forma uma kain. "Lae, mãe.... Ha’u lakohi" Ha’u hatan ho lalais. "Mãe hatene too.... ha’u dehan bebeik ona mãe, ha’u lakohi" Ha’ukoalia ho lian makaas no haksoit tuun tiha husi kama. "Noi, favor rona mãe lai!" Mãe moos ko’alia ho lian makaas. Mãe nunka lian makaas no kruel hanesan nee mai ha’u. Foin agora nee mãe halo ida ne'e mai ha’u. "Noi, ó nia idade boot loos ona. Serbisu ona, bonita tan. Mãe la fiar ó laiha namoradu. Durante nee mãe hein Noi atu fo koñese ka lori Noi nia namoradu mai uma. Mãe ta’uk ó nia idade boot tan, pois la hola mane. Mãe hakarak iha ema ida mak kuida no hadomi Noi wainhira Mãe laiha ona iha Noi nia sorin. No mãe hakarak iha bei-oan" Mãe koalia ho matan ben. "Mãe, ha’u....."Ha’u moos hatan ho matan ben, tanba haree mãe tanis nee hanesan tudik ne’ebé sona borus ha’u nia fuan. "Tanba nee, Mãe desidi simu tia Zulmira nia oan mane ne’ebé nia ferik oan halai tiha ho mane seluk ba Inglatera" Mãe kontinua ko’alia. "Mãe, favor ida ha’u lakohi" ha’u hatan ho kroat. "Noi, Oinsa mak mãe bele halo ó komprende" Mãe siak tiha ha’u. "Mãe, favor ida mãe bele ba liur ona ka? Ha’u atu deskansa... ha’u kolen loos." Ho baruk ha’u haruka mãe atu sai ona husi ha’u nia kuartu. "Hmmmmm, Noi, Mãe hein responde to’o aban dader.... " Dehan nunee mãe moos sai ona husi ha’u nia kuartu laran. Ha’u halai tuir ba taka odamatan kuartu no xavi metin tiha husi laran. Ahhhh.... Nai, dezafia saida tan mak hatudu mai ha’u nee? Ha’u laiha ona forsa atu hasoru!!! Ha’u tanis mesak no laiha forsa... La kleur ha’u nia telefone lian. Ho kolen ha’u simu no la haree tan see mak telefone nee. "Hello...." Ha’u hatan ho baruk. "Hello Noi, boa noite! Noi diak ka lae?" Lian ida nee..... "Ahh... boa noite, sim ha’u diak" Ha’u nia salah, lakoi haree uluk see mak telefone, ho kolen hakarak simu liu kedas nee. "Agradese karik Noi diak hela. Prepara aan ba tanba ha’u hakarak aban nee ita aranka ona. Aban kalan ita deskansa lai iha Maliana, depois bainrua mak ita kontinua ba Suai." Nia esplika ho lian fiar aan loos. "Saida? Lae, Bainrua mak ba de’it nusa? Tanba saida tenke ansi hanesan nee?" Ha’u koalia ho nervoza. "Noi, nee orden!" Nia enfaze. "Hmmmmmmm....." ha’u dada iis makas no laiha liafuan atu koalia tan. "Noi, rona hau! Tanba ha’u tetu Noi nia kondisaun, dalan aat tan. Ita tenke lao neneik no tenke deskansa iha dalan" Nia kontinua. "La presiza hanoin ha’u ida. Ha’u diak hela" ha’u nafatin hatan ho nervoza. "Hahaha..... keta halo ba ha’u nia oan iha ona Noi nia knotak, ha’u tenke kuidadu" Nia koalia ho hamnasa, "Saida? ó nia oan? Favor, labele koalia arbiru" Ha’u taka telefone. "Hello, hello, Noi, Noi..... ahhh, Nia taka ona telefone" Nia moos nervoza. La kleur mensajen tama. 'Noi, aban ita sai tuku 10 dader. Prepara aan ba ha’u foti Noi iha uma. Xofer la konsege ba tanba nia pai mate iha foho ohin loraik. Tan ne'e ha’u disidi ita tenke lao aban, para bele deskansa lai iha Maliana. Ne’e di’ak ba ita nain rua hotu, liliu ba Noi nia kondisaun. Obrigadu, boa noite, ate aban...... Maun Nino' Hufffff.... lee tiha mensajen nee ha’u senti atu muta tiha deit. Halo nusa tan ba????? Ha’u laiha ona forsa atu hasoru! Took... took.. took! "Bin Noi, bin Noi, loke odamatan lai." Anita mak mai dere ha’u nia odamatan kuartu. "Loke lai abin.... ha’u lori abin nia hahan nee" Nia kontinua. "Hmmmm, tama mai" Ha’u obriga aan loke odamatan no haruka Anita tama mai lori ho hahan nee. Mãe hatene diak ha’u nia hahalok. Sekarik ami nain rua haksesuk malu ona hanesan nee, ha’u lakohi ona sai ba haan. Entaun nia tenke haruka Anita ka Angela lori ha’u nia hahan mai kuartu. "Obrigada" Ha’u dehan no haruka Anita sai lalais ona husi kuartu. "Abin, abin nusa? Tia tanis loos ne’eba nee. Tia tristi loos. Abin hirus malu ho tia ka?" Anita hateke ha’u nia no koalia. "Nita, favor ba ona ó nia fatin. Ha’u lakohi koalia agora" ha’u hatan. "Hmmm.... diak, abin. Keta haluha haan" Dehan nunee Anita mos sai ona husi ha’u nia kuartu laran. Ahhhh.... Jesus, ha’u atu halo oinsa loos! Ha’u laiha ona forsa. Problema mosu bar-barak iha tempu hanesan de’it nee. Ha’u obriga aan haan ituan, maibe tolan la ba, entaun ha’u duku fali hahan nee no lori ba fali dapur. Ha’u fila mai kuartu laran no obriga aan toba mezmu matan nee la dukur. ***
Free reading for new users
Scan code to download app
Facebookexpand_more
  • author-avatar
    Writer
  • chap_listContents
  • likeADD