Tok tok tok ......
"Noi, hader ona, loke odamatan lai. Bainaka mai nee" Mãe bolu husi liur.
“Di’ak māe, hein ituan” Ha’u hatan ho baruk.
“Lalais ituan bele ka? Ema oin foun ne’e. Māe nunka haree nia” Ko’alia nunee māe tama ona mai ha’u nia kuartu laran.
“Ah neaa… di’ak, di’ak māe” Ha’u deskonfia ona, parese buatamak ne’e mak mai ona ne’e……
Harús hotu ha’u sai ba varanda hodi haree se mak mai nee. Ha’u Hakfodak tebes !
Afinal maun Nino mak mai tiha ona atu foti ha’u para aranka ona ba Maliana.
“Bondia Señor” Hau kumprimenta ho nervoza maibe labele subar ha’u nia hakfodak.
“Bondia mos, Señora! Oras nee foin mak hader ne’e" Nia ko’alia hanesan loos toman tiha nia ha’u ho ha’u nia familia sira, afinal ohin Loron ne’e hanesan loron dahuluk ba nia mai iha ha’u nia uma.
“Hmmm, deskulpa labele ko’alia too ha’u nia privasidade. Konforme ha’u atu hader tuku hira! Tamba ne’e la’os loron servisu” Ha’u salienta ho nervoza.
“Sim, ha’u hatene. Maibe ita tenke aranka agora. Hodi kalan ha’u dehan ona too" Nia fihir ha’u ho kroat.
“Loos.... Maibe ha’u seidauk aseita nee! Tamba sa tenke obriga?” Ha’u ko’alia ho lian makaas ituan halo mãe mos hakfodak husi uma laran.
“Lisensa, Señor.... hemu bee manas lai” Angela lori kafe mai servi ba Maun Nino.
“Obrigada barak, alin" Maun Nino hatan.
“Agora ha’u hemu kafe, Noi ba prepara aan para ita la’o agora” Nia Kontinua.
“Ahhh, maun.... Ha’u...” Ha’u depreza tebes ho ninia desizaun.
“Ha’u hanoin ne’e la justu! Ha’u seidauk bele la’o agora. Ha’u seidauk husu lisensa ba Mãe, ha’u seidauk prepara ha’u nia aan... Oinsa mak bele la’o agora" ha’u koa’lia barak tebes tanba la aseita ho ninia desizaun.
“Hmmm, Noi....” Mãe sai mai hase ha’u no doko ulun deit.
“Mãe!” Ha’u hateke mãe no la gosta mãe atu partisipa iha ami nia konversa.
“Lisensa, hemu kafe ba! Ha’u ba laran lai!” Ha’u dehan nunee no dada mãe nia liman ba laran.
“Mãe, nee ha’u nia Diretur foun. Hau seidauk konta ba Mãe. Ami nia Diretur tuan troka tiha ona. Maibe ha’u ladun gosta ida foun nee, ha’u seidauk toman ho nia" Ha’u enfaze ba Mãe.
“Hmmm.... Noi, favor labele kahur problema privadu no problema servisu nian” Mãe esplika.
“Mãe, ami tenke ba Suai, tanba iha workshop iha neba durante semana 1. Lolós nee aban mak sei ba. Maibe nia hakarak ba agora. Ha’u lakohi nee...” Ha’u koalia ho maña no nervoza ituan.
“Noi, hodi bain hira mak mãe hanorin O kontra Xefe?” Mãe konfujaun.
“La’os hanesan nee Mãe, ha’u.....” Ha’u senti atu tanis deit ona. Hakarak konta lolós buat nee ba Mãe Maibe impossivel tebes.
“Entaun... problema iha saida?” Mãe husu ho siak ituan. “Agora kedas ba prepara aan para aranka" Mãe obriga.
“Hufff...... “ Ho baruk ha’u tama ba kuartu laran hodi aruma hau nia roupa no hatama ba ha’u nia kofre.
Angela mai ajuda hau prepara ha’u nia sasan no lori ba tula iha maun Nino nia kareta.
“Ok, tia... Ami aranka agora! Lisensa" Nia bensa Mãe nia liman no ami sai ona ba Maliana.
“Sim, Señor Diretur... La’o di’ak! Favor kuidadu Noi” Mãe afirma.
“Konserteza tia! Nee ha’u nia responsabilidade. Tia fiar ha’u" maun Nino koalia ho fiar aan.
“Mãe, Noi la’o lai. Mãe reza ba ha’u" Ha’u mos husu lisensa ba Mãe.
“Sempre Noi, kuidadu aan" Mãe re’i tiha ha’u nia rentoos. “ Adeus, boa viajen"
“Ate semana oin, tia" Maun Nino hameno.
Ami nain rua komesa sai ona husi ami nia bairu.
“Noi, ita ba lai loja. Hau presiza hola ita nia nesesidade durante semana ida iha Suai” maun Nino ko’alia no para iha loja boot ida iha Dili laran.
“Tun lai, Noi! Karik presiza sosa buat ruma” Nia konvida ha’u atu tun.
“Lae, hau la presiza buat ruma!” Ha’u sei nafatin nervoza.
“Hmmm... Ok, diak! Entaun hein iha nee!” Nia afirma.
Maun Nino tama ba loja, kompra sasan barak los. Afinal nia mos ema ida gosta kompra.
"Noi, aimoruk Antimu ho bee aqua mak nee. Hemu tiha lai aimoruk nee mak ita sei sai. Pois han tiha lai buat ruma ba. Ha’u lakohi ó laran beik iha dalan" Maun Nino obriga ha’u tenke hemu lai aimoruk nee.
"Obrigada barak, maibe ha’u la presiza buat sira nee" Ha’u la gosta nia atu interese demais ho ha’u. Em prinsipiu ha’u lakohi no nunka mais atu fiar mane ida iha ha’u nia vida moris tomak.
"Noi, ita atu la’o dook nee. Agora ó bad mood hela tan.... Ha’u fiar katak ó sei muta sekarik ó la haan no la hemu aimoruk nee" Nia kontinua obriga ha’u.
" Hmmmm, fó mai" Ha’u hadau deit aimoruk ho bee husi nia liman.
"Noi, foti didiak itaun ba nusa? Kasar loos nee...." Maun Nino hirus itaun.
Kompra hotu ami nia nesesidade ami komesa sai ona husi sidade Dili ba Maliana. Durante iha dalan laiha konversa entre ami na’in rua. Iha ha’u nia kakutak ne’e iha buat barak. Maibe maun Nino hateke ha’u ho hamnasa mihis.
“To’o Loes ita para lai. Ita haan tiha lai katupa iha ne’eba” Maun Nino hateten.
Ha’u nein hatan, nein fihir nia oin.
“Noi, ó rona ka lae? Ha’u ko’alia ho ó nee!” Nia komesa nervosa.
“Di’ak, konforme husi maun de’it. Ha’u hanesan funsionaria bain-bain nee atu dehan tan saida” Ha’u hatan ho nervoza.
“Hmmm, favor ida, Noi… Ita la’o hamutuk ida mak hanesan nee fali nee atu sai oinsa loos ba. Koa’lia di’ak itaun ba nusa?” Maun Nino hahu sente la seguru ho hau nia jeitu.
“Loos ona. Para ba saaa…. “ Ha’u hakilar ituan.
“Ok, menina bonita” Maun Ninoa hamnasa.
Haan hotu katupa iha Loes, ami kontitnua ami nia viajen.
Ha’u finji dukur para nia labele koa’lia barak no ha’u antisipa para nia bele konsentra ho volante, liu-liu iha dalan Mandoki.
Too iha Maliana kuaze tuku rua loraik, tanba sei para kleur iha Balibo Forth House. Maun Nino foin primeira-vez tama ba fatin nee, ne’ebe nia konsege sai fotografia no hatama ba nia sosial media. Nia obriga ha’u atu foto hamutuk, maibe ha’u lakohi. Ha’u senti hakribi tebes hateke nia oin.
“Noi, ó hakarak toba iha otel ida ne’ebé?” Maun Nino husu bainhira ami para ona iha merkadu Maliana.
“Up to you” Ha’u hatan sein hateke ba nia oin.
“Hmm…. Noi, Please! I’m serious. Dehan loloos mai para ba ita check in agora” Maun Nino nervoza.
“Konforme toooo… ha’u labele desidi. Nusa la halo tuir deit ona maun nia hakarak? Sei tenta hakarak husu fali” Ha’u hatan ho dulas ibun.
“Hmmmm… ok ok! entaun it aba de’it iha otel ida di’ak liu iha sidade Maliana laran nee” Maun Nino desidi.
“Loos ona, ha’u naran de’it. Toba iha fahi luhan mos diak, naran katak toba dook husi ó” Ha’u tenta hatan ho hamnasa, mezmu iha laran nee tolok nia rahun didiak.
“Nunee karik haree ba sei bonita netik, hahahha….” Nia hahu goza ha’u.
‘Goza didiak ba….., hanoin ha’u gosta loos ó karik?’ Ha’u ko’alia iha laran de’it, tanba la barani atu ko’alia sai. Tanba bele oinsa ba mos nia mak ha’u diretur. Ha’u tenke hatene tau aan no konserteza ha’u most auk lakon ha’u nia serbisu. Tempu ida agora nee, buka serbisu iha Timor nee araska tebes. Liu-liu sekuandu ó la mete partidu ruma ka familia laiha laran, keta hanoin fasil atu hetan serbisu. Nune’e ha’u tenke tau ann didiak, mezmu dalaruma laran ne’e nakali no hakarak hakilar sai.
***
Maun Nino ba para kedas kareta iha otel di’ak ida iha Maliana. Nia ba hasoru resesionista no hahu ko’alia.
“Ha’u husu kuartu rua”. Nia husu ba resesionista.
“Bele, señor. Hakarak hela iha nee durante loron hira?” resesionista husu.
“Deskulpa, ami iha nee kalan ida nee deit. Tanba aban dader ami tenke kontinua ami nia viazen ba Suia. Ami sei hala’o ami nia serbisu iha ne’eba durante semana ida nia laran” Maun Nino hatan no esplika naruk-naruk halo ha’u ida rona nee sai mal tia…
“Señor, tanba saa la hela hamutuk iha kuartu ida deit? Nee señor nia ferik oan too?” Resesionista hahu kuriuzu ho ami.
“Ahh lae, lae, mana! Deskulpa, señor Antoninho nee nuudar ha’u nia diretur. Ha’u seidauk kaben. Ha’u sei mesak. Ami la’o serbisu nian, la’os fen-la’en, sorry…” Ha’u hatan no nervoza no fihir ba maun Nino nia matan laran ho hirus tebes-tebes.
“Ooohhh di’ak, di’ak, deskulpa, ha’u hanoin fen-laen. Tanba viazen husi Dili mai imi nain rua mesak de’it nee mak ha’u hanoin fen-la’en. Deskulpa karik ha’u sala”. Mana resesionista nee hatan ho tauk no husu deskulpa.
“Hhaha di’ak hela mana. La buat ida. La presiza husu deskulpa. Maibe tuir mana nia haree ami nain rua merese duni sai fen-la’en ka?” Maun Nino husu ho hamnasa ba mana resesionista nee.
“Haiii deskulpa señor, kakutak nee hanoin komesa hanoin buat aat hanesan nee… favor ida, ha’u fila agora ba Dili mak nee…” Ha’u komesa ko’alia ho nervoza no senti atu tanis de’it. Ha’u nunka hakarak no nunka imajina atu hasoru situasaun ida hanesan nee.
“Ahhh, imi nain rua par loos. Mane bonitu, sei joven, diretur ona tan. Feto mos bonita, serbisu ona tan. Par loos saa” Mana nee ko’alia ho hamnasa.
“What mana?? Mana, favor ida ibun nee lalika been demais eee…. Ami mai atu deskansa iha nee kalan ida nee, la’os atu ba ko’alia barak-barak fali nune’e” Ha’u nervoza no fihir ba sira nain rua.
“Deskulpa eeee alin. Ohin ha’u ko’alia halimar de’it. Señor Antoninho mak provoka husu dehan imi nain rua nee par ka lae?” Nia hatan ho hamnasa.
“Hmmmmm, maibe sekarik ohin ita boot la naran siik arbiru, ha’u sente buat nee la sei sai naruk hanesan nee. Loos ona ita toba duni iha nee ka lae? Se lae, hau bele telefone hau nia kolega ida iha nee para ba toba iha sira nia uma de’it ona” Ha’u ko’alia ho hirus.
“Iha duni saa Noi! Loos ona, foti kofre nee hatama ba kuartu mamuk rua iha ninin ne’eba”.
Nune’e kalan nee ami nain rua deskansa iha otel ida iha Maliana. Ha’u tama tia ba kuartu laran xave metin no lakohi atu rona tan maun Nino ko’alia. Liu tiha oras balun, nia mai dere odamatan.
“Noi, loke odamatan lai. Ohin ha’u sai bah ola ita nain rua nia hahan ne’e. Ha’u hatene ó lakohi sai nee mak ha’u mesak ba restaurant iha oin ne’eba hodi sosa ita nian rua nia hahan nee”. Nia ko’alia no esplika barak-barak iha odamatan oin nee.
Ha’u finzi la hatan no finzi dukur tiha. Maibe nia la rende, no nafatin dere odamatan no ko’alia barak-barak loos.
“Noi, ó nia hakarak nee nee saida? Ha’u lakohi ó moras. Nee mak ó nia estomagu moras oinsa ba? Aban ita tenke sai sedu ba Suia nee…..” Nia komesa hakilar ho nervoza.
“Hufff….. …. Favor labele atrapalla ha’u. Ha’u hakarak toba. Señor mesak haan ba. Ha’u bosu hela”. Ha’u hatan ho nervoza. Loloos nee ha’u hamlaha hela, maibe tanba durante loron tomak nee fihir bebeik nia oin, halo ha’u sai mal tiha no lakohi atu haree nia oin. Pelu menus kalan ida nee halo ha’u kakutak no matan nee feriadu netik husi nia lai.
Tanba rona ha’u ko’alia nunee, maun Nino rende no la’o sees tiha ba nia fatin. Ha’u la hatene nia haan ka lae. Sorte di’ak iha ha’u nia pasta laran iha biskuit Gerry ida ho bee aqua ida. Kalan nee ha’u kalsu ha’u nia estomagu ho de’it biscuit ho bee aqua nee.
Drrtt….. drttt….
Ha’u hateke ba ha’u nia telefone. Foin tuku tolu madrugada. See mak telefone sedu de’it nee. Ha’u hanoin parese māe mak telefone, tanba desde horseik asi husi uma ha’u seidauk telefone fali māe to’o agora. Tanba kuriuzu ha’u foti lalais telefone ho haree.
Hufff….. ema nee, toba hela iha kuartu sorin ne’eba mos ladiak aan loos. Foin tuku tolu madrugada de’it mos telefone fali ona nee. Buatamak nee nia hakarak nee saida loos ba Nai?
Ha’u nia diretur ida uluk nee la hanesan nee took ida. Mezmu dalaruma ami nain rua mesak sai ba munisipiu, nia nunka halo nia jeitu hanesan nee. Nia konsidera ha’u hanesan nia oan feto, hanesan nia feton. Nia haree ha’u di’ak tebes no konsidera tebes ha’u nia privasidade hanesan feto.
Drrtt….. drttt….
Tanba ha’u la foti, ema nee tenta nafatin dere mai.
Ho nervoza ha’u hamate tiha ha’u nia telemovel. Ha’u la komprende tanba saa telefone iha oras madrugada nee… nusa la toba tiha de’it ba…. Kuitadu!
Iha ha’u nia kakutak komesa hanoin buat barak, mosu ta’uk no trauma. Keta halo ba nia telefone ha’u tanba hanoin aat mai hau…
Ha’u lakohi nee akuntese….
Maibe, atu halo oinsa? Aban ami nain rua tenke halo viajen hamutuk ba Suai. No ami nain rua sei mesak iha kareta laran. Iha kareta ida de’it. No dalan ba Sui aida aat hanesan nee, la hatene atu gasta oras hira to’o iha ne’eba.
Ha’u taka ha’u nia oin ho manta no tenta atu dukur fali. Maibe labele. Ha’u atu halo oinsa loos ba. Ha’u hanoin aban atu halai fila ba Dili ho bus Dili nian, maibe imposivel. Ha’u tauk nia hapara ha’u husi ha’u nia serbisu. No se karik ha’u para, oinsa ho māe? Oinsa atu sustenta ami nia nesesidade loron-loron nian?
Ho pasensia ha’u taka ha’u nia matan no hakfodak mai tuku neen dader ona. Agradese tebes. Tanba ha’u hader sai ba, ema otel nain no bainaka seluk mos komesa hader ona. Nee signifika katak maun Nino mos sei la hanoin aat tan ba ha’u, tanba iha ema barak ona mak hader.
***