Kapitulu 14

2751 Words
Dadersan tuir mai. Ami nain rua māe prepara ami nia sasan atu volta ba fali kapital Dili. Sei prepara aan dadaun hela, tia Zulmira mai dere odamatan kuartu ida ne’ebé ami nain rua mãe hela ba durante semana ida nee. “Noi, Ana…… “ tia Zulmira bolu. “Sin, tia!” Ha’u hatan no loke odamatan hodi sai mai. “Anoi, señor diretur to’o mai tiha ona nee” tia Zulmira relata. “Ahhh… seńor diretur?” Ha’u hakfodak la halimar. “Sei dader oan nee! Nia mai halo saida” Ha’u husu no la fiar. “Ohh… tia hanoin nia kontaktu ona Noi mak nia mai nee” tia Zulmira mos hakfodak. “Lae, tia. Ha’u la hatene buat ida. Ha’u nein fó hatene ba nia dehan ohin ami nain rua mãe atu fila” Ha’u esplika ba tia Zulmira. “See nee, Noi? “ Mãe sai husi kuartu laran mai no husu ba ami nain rua tia Zulmira ne’ebé koalia bis-bisu hela iha kuartu oin. “Aiihh, Ana! Noi sira nia diretur saa” tia Zulmira dehan ba mãe. “Diretur nusa nee, Mira?” Mãe konfujaun tanba seidauk hatene loloos saida mak akuntese. Ha’u dada fali mãe ninia liman tama ba kuartu laran mak koalia iha ne’eba. “Mãe, señor diretur mai tiha ona iha liur ne’eba nee” mãe mos hakfodak. “Ahhh… nia mai halo saida? Rai sei dader oan hela tan. Nee sedu demais” Mãe mos la fiar hanesan ha’u. “Mak nee sa mãe, ha’u mos la komprende tanba saida dader oan deit tenke mai sedu ida hanesan nee nee!” Ha’u dada iis makaas no nakdedar halo mãe mos hakfodak. “Noi, ó diak hela too?” mãe konfujaun ho ha’u nia asaun. “Loos ona, sai ba hasoru nia agora” Mãe haruka. “Mãe mak ba deit ba. Ha’u baruk” Ha’u hatan no tuur riba aan fali ba kama leten. “Noi, favor ida. Nee Noi ninia diretur ka mãe nia diretur? Nia mai tan mãe ka?” mãe siak tiha ha’u, halo ha’u mos laiha biban atu salva ha’u nia aan. “Hmmm…. Okay. Diak!” ho nervoza, nakdedar no tauk ha’u hakat sai ba. Sentimentu oi-oin nakonu iha ha’u nia kakutak ho hirus matan nee. Senti atu nakfera deit. Iha varanda ne’eba tia Zulmira nia oan feto ikun nee servi ona kafe ba maun Nino, bainhira ha’u hakat sai ba nia hemu dadaun kafe no sira dada lia ituan ho sira. “Bondia seńor diretur!” Ha’u habrani aan kumprimenta nia. “Hmmm… bondia mos, Noi. Favor bolu maun ka bolu naran deit. Nee laos iha serbisu fatin. Bolu señor diretur nee senti hanesan ofisial liu no ita senti hanesan laos familia ida” Maun Nino la aseita ha’u bolu nia ho ninia kargu hanesan señor diretur. “Mak nee sa, Noi! bolu maun deit mos diak” tia Zulmira mos inventa tiha. “Okay, see ida nee mak ita nia hakarak” Ha’u hatan no la fihir ba ninia oin ho sinal ladun gosta. “Obrigadu. Bolu hanesan nee ita senti furak” Nia hatan ho hamnasa ituan, tenta normaliza situasaun tanba nia haree ha’u bilaan loos. “Deskulpa maun, karik ha’u bele hatene maun nia objetivu mai vizita ami dader oan nee? Sedu loos tan?” Ha’u kuriuzu no hakarak hatene nia mai atu halo saida. Tanba Nono nia aifunan midar liu tiha ona. Laiha tan atividade ida ne’ebé mak atu involve ema barak, inklui ema sira husi instituisaun ne’ebé ami hamahan aan ba. “Ahh sin, ha’u mos horiohin to’o mai seidauk aprezenta ha’u nia objetivu mai iha nee agora” Nia koalia ho relaxadu deit. “Oinsa ho tia Ana, Noi nia mãe? Prepara aan hotu ona? Karik hotu ona, ita bele lao agora. Sai sedu diak liu, nee para to’o ba uma, ita sei iha tempu deskansa. Aban tenke tama serbisu hanesan bai-bain” Nia husu hodi tenta hateke ba uma laran no matan ikun buka mãe nia prezensa. “Sorry…… ha’u la komprende maun” ho oin naborut no dulas ibun ha’u lamenta. La kleur mãe mos sai mai. “Ahhh bondia, tia!” maun Nino kumprimenta mãe no hamriik ba hola nia liman hodi bensa. Aumenta ha’u nia tensaun deit. Ema ida nee nia objetivu nee saida loos? “Bondia mos señor diretur. Dader deit nee?” Mãe mos lamenta. Senti ladiak ho ninia presenza ida sedu los nee. Ho ninia kargu ida hanesan diretur tan nee, loloos nee la merese atu nia tuir ami mai iha Nono ninia knua, saa tan knua ida dook teb-tebes hanesan nee. “Sin, tia! Ha’u mai hasoru tia ho Noi. Ha’u lakohi buat ruma atu akuntese ba Noi. ha’u tenke kuida nia halo diak, tanba nia nee ha’u nia……” “Eheemm… ehemmm…” maun Nino koalia seidauk hotu, ha’u korta ho mear. Ha’u konsege haree tia Zulmira ninia espresaun la gosta. Nia hateke mai ami nain rua mãe troka malu. “Tanba Noi nee ha’u nia sekretaria. Nia husik hela serbisu lubuk ida ona iha serbisu fatin ne’eba. Ha’u tenke mai hasoru no lori fila ba para bele halo hotu lalais serbisu nee. Ha’u mos sei foun tan iha fatin ne’eba. Buat barak mak ha’u seidauk koñese diak” Huffff, senti dada iis diak fali ituan depois de rona nia esplika nunee. “Dala ida tan deskulpa! Ha’u senti ita tenke lao sedu. Aban tama serbisu no ita sei tenta atu nomeia fali ema ida atu subtitui Nono ninia fatin” Nia kontinua esplika. Rona maun Nino mensiona Nono nia naran, halo tia Zulmira matan been nakonu no tanis. “Kuitaduuu…. Ha’u nia oan kala laiha tebes ona. Nia kala la serbisu tebes ona” tia Zulmira halerik ho triste. “Dala ida tan deskulpa tia, karik ho ha’u nia prezensa no temi fali Nono nia naran halo tia aumenta tristi. Espera katak tia bele forsa, korazen ho bele simu realidade moruk ida nee” “La buat ida diretur. Entraga deit ona ba Nain, so que nee sei lori tempu” tia Zulmira hatan ho obriga aan atu hamnasa netik ba ami hotu. “Ahh señor, deskulpa karik ami halo ona señor atrapalla. Loloos nee ami nain rua bele fila ho transporte publiku” Mãe senti ladiak no tenta koalia. “Lae, tia! Diak hela. Nee ha’u nia dever nuudar sira nia xefe. Ha’u tenke asegura sira, tanba ho sira nia presenza mak halo ami nia instituisaun nee susesu” Nia fó razaun ba mãe. Maibe ha’u senti ninia razaun nee laiha lojika kedas. Nia iha hanoin ida seluk, mas ha’u agradese tanba nia la koalia sai ami nain rua nia segredu no ami nain rua nia problema, liu-liu ha’u nia kondisaun ida agora isin rua hela ninia oan nee. “Entaun, loos ona tia! Ami book aan ona” Nia husu lisensa ba tia Zulmira. “Noi, foti lai pasta sira iha kuartu laran ne’eba” Mãe haruka. “Ikun, ajuda foti lai tia Ana ho bin Noi ninia pasta iha kuartu laran” tia Zulmira bolu ninia oan feto ikun no haruka ajuda foti ami nain rua mãe ninia pasta atu tula ba kareta laran. Bainhira ami nain rua Ikun lori pasta nee sai mai to’o varanda, maun Nino hola tiha pasta sira nee husi ami nia liman no nia rasik mak lori ba tula iha kareta laran. Haree ida nee halo sira hotu louva ho ninia hahalok. Maibe ha’u senti atu muta deit. Ha’u hakribi ninia maneira atu hetan ha’u nia fuan. Ha’u lakohi no nunka hanoin atu simu nia iha ha’u moris. Lae… lae… lae… ha’u lakohi. Tula hotu sasan iha kareta laran, nia loke odamatan oin ba ha’u no odamatan kotuk ba mãe. “Deskulpa maun, ha’u ho mãe tuur iha kotuk deit” ha’u afirma ho intonasaun no espresuan la gosta nian. See nia mak laos ha’u nia diretur ida no see karik ami nain rua mesak deit iha nee, parese ha’u rakut tiha ona ninia oin, tanba nia halo jeitu hanesan atu domina loos ha’u. “Noi… tenke hatene tau aan no agradese ba buat hotu” Mãe fihir ha’u ho siak no la gosta ha’u nia jeitu. To’o ikus ha’u rende no pasensia tuur iha oin, hamutuk ho maun Nino. Maun Nino hahu starter kareta, apita hela ba tia Zulmira no ninia familia sira no ami aranka ona ba kapital Dili. Iha dalan, ha’u nonok barak liu no lakohi atu koalia. Ha’u tenta dukur no taka ha’u nia matan halo metin. Dala ida- dala ida sira nain rua mãe mak koalia. Dalaruma koalia kona ba asuntu ida ha’u mos la komprende tan. Ha’u agradese tanba viajen ida nee la halo ha’u laran beik, mezmu ohin dader atu sai ha’u la konsege konsumu Antimo ruma. Viajen ne’ebé konsege haan oras barak nia laran, halo sira nain rua mãe mos laiha tan ona topiku atu koalia. To’o iha restaurante ida nia oin Maun Nino hapara kareta. “Noi, tia! Ita tuun haan lai meiu-dia nian iha nee” Ha’u rona maun Nino koalia ba mãe no komesa fanun ha’u. “Hmmmmm, diak diretur” Mãe aseita. “Noi, Noi, loke matan ba! Tuun ita haan lai” Mãe tuun uluk husi kareta, mai loke ha’u nia odamatan no fanun ha’u. Ho baruk ha’u hatan; “Ha’u la haan ida mãe. Ha’u sei bosu hela” “Noi, Please!” Maun Nino hateke kroat mai ha’u. “Huuufffff…… loos ona. La’o uluk ba” nia hakail ona ha’u nia tensaun. “Hmmmm, Noi nee halo mãe la komprende liu paa. Buat sira nee ladiak hotu deit nee!” Mãe mur-mura ha’u. Tanba haree ba mãe komesa atu diskonfia ha’u nia hahalok ida la gosta maun Nino nee, ha’u tenta halo jeitu bai-bain no normaliza situasaun atu mãe labele deskonfia demais. To’o iha restaurante laran, maun Nino bolu servente mai besik no ami order hahan tuir ami nia hakarak. Maun Nino order nasi ayam (etu ho na’an manu), mãe mos order hanesan ho maun Nino. Ha’u horon deit nasi ayam (etu ho na’an manu) nia morin, provoka ha’u nia laran, entaun ha’u husu lisensa no halai lalais tiha ba hariis fatin. Ooooakkk…… ooooaaakkkkk…..oooooaaaakkkk… Konsege fakar sai bee sira ne’ebé ohin iha dalan ha’u hemu. Sorte distansia hariis fatin ho sala ida ne’ebé sira tuur nee dook malu, ne’ebé sira la rona no la hatene bainhira ha’u muta no fakar sai buat ruma. Ha’u tenta fase tiha ha’u nia oin ho bee malirin atu ha’u bele senti fresku ituan tiha antes ha’u sai ba haan fatin. Liu tiha minutu balun, ha’u sai fali ba tan mãe ho maun Nino, maibe ha’u lakoi tuur hamutuk meja ida ho sira ona. Ha’u hili ida dook ituan husi sira no ha’u order mak bakso deit. Desde kiik kedas, bakso mos sai hanesan ha’u nia hahan favoritu. Ho konfujaun sira hateke mai ha’u, liu-liu mãe, hateke mai ho duku ulun deit. Haan hotu maun Nino hakat ba kasir no selu hahan ne’ebé ami haan nee. Dala ida tan, ha’u tenke tahan ha’u nia aan atu labele halo nia moe. Loloos nee ha’u lakoi nia atu selu fodik ami nain rua mãe nian, maibe ha’u tenke mantein ha’u nia emosaun atu labele koalia sai iha kasir nia oin. “Okay, lao ona. tia, Noi! karik hakarak hola tan bebidas ou aifuan ruma?” Ho maña-maña nia hateke ba ami nain rua troka malu. “Diak ona diretur, bosu ona. la presiza hola tan buat ruma ona” Mãe hatan ho hamnasa mihis. Ha’u doko ulun sinal aseita ho mãe ninia ideia no la dehan buat ida. Ami kontinua viajen ho nonok. Maun Nino loke radio iha kareta laran no ami sintuniza ba informasaun sira husi Radio e Televizaun Timor Leste. Iha informasaun sira nee, jornalista sira mos hatoo notisia kona ba asidente trafiku ne’ebé akuntese iha semana ida nee nia laran iha rai laran, inklui mensiona matebian Nono nia naran. Halo ami nain tolu fihir malu ho tristi. Rona tiha ida nee, teki-teki mãe komesa koalia “Eeeiiiii, kuitadu! Nono ida nee mate sedu tiha nee. Afinal ami familia rua nee planu semana oin nee atu halo surpreza oan ida. Sira nia familia hakarak atu prenda ona Noi…” Rona ida nee maun Nino trava kareta derepente no ninia oin mean no fila aan tiha. “Aaahhh…Jesus” ami nain rua mãe hakfodak ho hakilar dala ida. “Deskulpa Noi ho tia! Ha’u lakon kontrolu ituan” Nia oin mean loos. Ha’u komprende tebes, maibe imposibel ha’u atu koalia sai ba sira katak ha’u komprende saida mak iha maun Nino nia hanoin hodi halo nia syok no hakfodak trava kareta derepente nunee. “Señor diretur, ita diak hela too?” Mãe husu ho preokupasaun makaas. “Sin, ha’u diak hela. Dala ida tan deskulpa” Nia hatan no matan ikun fihir mai ha’u, nakonu ho pergunta. Okay, labele paniku. Diak hela. Ita kontinua lao. Kalma” Nia kontinua. Ami lao ho velosidade normal no mãe mos la koalia tan ona buat ruma. To’o iha uma oin, nia hapara kareta no ami tuun hodi hatun hotu ami nain rua mãe nia pasta sira ne’ebė tula iha kotuk. Ha’u nia prima Anita no Angela sai mai ajuda hiit pasta sira nee hodi tama ba uma laran. “Boatarde ba hotu-hotu!” Sira nain rua kumprimenta ami. “Sin, boa tarde abin” Mãe ho maun Nino hatan. Ha’u hatan ho hamnasa mihis deit. Baruk atu loke ibun deit. Viajen ida nee halo ha’u senti hanesan loos iha infernu. “Señor, tuur tiha lai! Halo tiha kafe manas ruma hemu tiha lai mak liu ba” Mãe sale ba maun Nino. Rona ida nee ha’u dulas ibun ho baruk. Nia konsege fihir mai ha’u no komprende ha’u nia jeitu. “Lalika ida tia, obrigadu. Ha’u kolen ituan. Ha’u presiza ba sedu uma para deskansa. Aban tenke tama sedu serbisu” Nia hatan ho respeitu. “Aiihh señor, entaun obrigada barak ba ajuda. La hatene ami nain rua Noi atu fó saida no atu dehan tan saida ba señor” mãe haktuir. “Tia, ha’u dehan ona. Nee ha’u nia dever. Loos ona tia. Ha’u ba ona. Noi, haree deskansa sedu. Ate aban!” dehan nunee, nia hakat lalais ba kareta, loke odamatan, starter kareta no kontinua viajen ba ninia uma ne’ebè maiz e menus kilometru tolu husi ami nia uma. “Hmmm, Noi” mãe hapara ha’u. “Mãe presiza koalia sériu ho ó” mãe koalia hateke mai ha’u nia oin ho sériu no hanesan atu tolan tomak tiha deit ha’u. “Mãe, deskulpa! Ha’u kolen loos. Isin mos belit loos tan . Ha’u ba hariis tiha lai. Aban mak ita koalia” ha’u tenta buka razaun no evita atu koalia ho mãe. “Agora Noi, mãe lakohi tan to’o aban. Lalais deit” Mãe obriga. “Lae, mãe. Ha’u ba hariis lai saaa” dehan nunee no ha’u hakat dadaun ona ba ha’u nia kuartu sein hein tan mãe nia reasaun ka resposta ruma. “Hmmmmm…. Feto nee komesa ulun toos ona. la hatene hodibainhira mak ha’u hanorin nia nunee” mãe mur-mura mes-mesak. Hariis hotu tiha, hanesan bain-bain, ha’u sempre fihir ha’u nia aan iha espellu. Kuaze atu tama fulan rua ona. Mudansa iha ha’u nia aan mos aumenta. Sekarik mãe nota ona katak ha’u isin rua, ha’u tenke dehan oinsa? Tok… tok… tok… La hatene see mak mai dere fali odamatan nee ona ba. Ho ansi ha’u hatais lalais ha’u nia roupa. “Hein lai, ha’u sei hatais roupa” ha’u hakilar sai mai. “Bin Noi, tia dehan hariis hotu tiha sai mai haan lai” Anita nia lian. Afinal mãe haruka Anita mak mai bolu ha’u. Mãe kala baruk loos ona atu koalia direta ho ha’u. Maibe karik ha’u sai ba agora mak mãe tenta no obriga koalia nafatin ho ha’u oinsa? Onestu deit, ha’u seidauk prontu atu koalia ho mãe. Ha’u tauk. Troka hotu, ha’u sai husi kuartu ba sala haan. To’o iha ne’eba ha’u la hetan mãe. Ha’u husu ba Anita ho kuriuzu. “Nita, mãe iha ne’ebé?” “Tia sei sai ba buka nia malus iha oin ne’eba. Ohin tia mak haruka atu bolu abin para bele sai mai antes toba” Hufff….. ha’u kontenti rona ida nee. “Ok, entaun loos ona. Ha’u haan lai” ha’u tenta haan lalais antes mãe fila mai. Haan hotu, ha’u tama lalais ba kuartu laran hodi finze toba dukur, evita atu mãe labele koalia ho ha’u ohin kalan……
Free reading for new users
Scan code to download app
Facebookexpand_more
  • author-avatar
    Writer
  • chap_listContents
  • likeADD