Iha ospital Referral Suai.
“Doutora…. Oinsa ho Noi ninia kondisaun?” Maun Nino ho kuriuzu husu ba Doutora ne’ebé ha’u mos la konsege haree ninia oin tanba blokeadu ho kurtiña.
“Ahhh señor no señora sira foin husi Dili mai ka?” Ha’u rona doutora nee husu. Em vez de dia hatan ba maun Nino ninia pergunta lae, nia ba husu fali kona ba ami.
“Loos doutora, ami foin to’o husi Dili mai”. Maun Nino hatan.
“Ohh di’ak! Hein katak depois de ida nee Noi bele deskansa barak, hemu bee barak no labale halo viajen dook lai. Tanba ne’e perigozu tebes ba Noi ninia saude”. Ha’u mos hahu sei tilun didiak para bele rona doutora ninia esplikasaun kona ba ha’u nia saude. Rona doutora ninia lian, ha’u hakfodak no kuriuzu ituan tanba lian ne’e hanesan ha’u koñese no sente familiar ituan. Ho nune’e ha’u obriga aan tuun husi maka ho loke kurtiña hodi hateke diretamente ba doutora ne’e.
“Doutora Merry….. Aiyaaa… doutora serbisu iha nee ka?” Ha’u hakfodak tebes tanba doutora nee ami viziñu iha Dili. Ha’u mos la haree nia kleur ona. La espera ami hasoru malu iha nee no nia mak halo tratamentu ba ha’u.
“Noi, sim, ha’u iha nee. Desde ohin ha’u atu hasee kedas maibe senti ladiak tanba Noi seidauk konsiente, Noi sei lanu loos. Agradese agora Noi di’ak ona….” Doutora Noi hamriik mai hakuak tiha ha’u.
Maun Nino hateke ho kuriuzu tebes.
“Imi koñese malu?” Nia husu.
“Sim, señor. Ami viziñu iha Dili”. Doutora hatan.
“Ohh iha fatin. Entaun oinsa ho Noi ninia moras? Bele kontinua esplika?” Maun Nino tenta nafatin doutora kona ba ha’u nia kondisaun saude.
“Ha’u atu dehan de’it parabéns” Doutora Merry hahu esplika.
“Parabéns tanba?” Ami na’in rua maun Nino ko’alia dala ida de’it.
“Sim, parabens tanba la kleur tan sai ona pai no māe ba kosok oan ne’ebé dadaun nee hahu moris ona ho kondisaun di’ak iha Noi ninia knotak?” Doutora Merry esplika ho alegria.
“What?” Ha’u hakilar.
Maun Nino taka ibun de’it no la ko’alia buat ida. La hatene saida mak agora iha ninia hanoin. Nia oin mean no la ko’alia buat ida.
Ha’u hateke ba doutora Merry nia oin no hakarak tebes atu onestu ba nia katak aami la’os fen-laen, maibe ha’u loke ibun labele. Nia mos konfujaun tanba haree maun Nino nia reasaun la’os hanesan laen ida ne’ebé kontente wainhira rona novidade ne’e.
Doutora bonita ne’e fihir ami na’in rua troka malu. Nia la komprende.
“Dala ida tan parabéns ba Noi ho maun” Nia tenta ko’alia, tanba haree ba ami rijidu no nonok de’it.
“Ha’u fó reseita atu bele ba simu aimoruk iha farmasia. Ha’u rekomenda vitamina ba fulan ida nian, atu nune’e Noi nia stamina bele nakonu lalais no bele rekopera. Saa tan ida nee hanesan isin rua ba dahuluk. Tenke kuidadu didiak” Nia esplika naruk-naruk.
“Hmmmm… di’ak doutra, obrigado barak”. Maun Nino hatan ho lian todan no foti reseita hodi ba simu aimoruk.
“Lisensa doutora, ami fila lai. Obrigada barak”. Ha’u ko’alia maibe la barani hateke ba doutora ninia oin. Ha’u sente atu moe ba laloos, sente ta’uk, no hanoin oin-oin de’it iha ha’u nia kakutak. Imajina ba, doutora nee ha’u nia viziñu besik. Tanba deit nia serbisu iha ospital Referal Suai, entaun ami la hasoru malu kleur ona no nia mos la naran ba feriadu iha Dili. Ninia kaben mos ema Suia no sira hela kedas iha Suai. Hein katak doutora nee sei la ko’alia oin-oin ba ninia familia iha Dili kona ba ha’u nia kondisaun. Tanba iha ne’eba ema hotu hateke ha’u sei mesak, ha’u seidauk iha la’en. Ha’u tauk loos. Atu dehan loloos ba doutora mos ha’u la barani.
Iha momentu hanesan nee hakarak tebes atu telefone ba ha’u nia kolega di’ak Alina hodi fó hatene nia kona ba ida nee. Maibe labele tanba ha’u nia telemovel iha hela pasta laran no iha hela maun Nino ninia kareta laran. Imposibel ha’u atu halai ba foti. Ha’u nia kondisaun sei mamar tebes.
“Diak Noi, kuidadu aan didiak. Keta haluha hemu aimoruk nee eeeee, Noi” Nia afirma.
“Di’ak doutora. Ami fila lai”. Ha’u hatan na kaer liman ho doutora ho nakdedar.
“yea, di’ak. Loos ona, pasiente seluk mos hein hela iha liur. Adeus” Nia hatan.
Ko’alia tiha nune’e ha’u hakat lalais ituan hodi ba tuir maun Nino ne’ebé to’o ona iha farmasia hodi simu ha’u nia aimoruk mezmu sei mamar hela no sei lanu hela.
“Reseita mak nee” Maun Nino entrega reseita aimoruk ne’ebé doutora Merry rekomenda ba abin ida fahe aimoruk iha farmasia nee.
“Di’ak Señor. Dehan ba ita nia kaben atu hemu vitamina nee rutina. Kada kalan atu toba tenke hemu. Labele haluha” Abin nee hameno ba maun Nino.
“Di’ak abin. Obrigada barak”. Ami na’in rua hatan dala ida.
Dehan tiha nunee maun Nino kaer ha’u nia liman no dada ami ba kareta ne’ebé para hela iha ospital oin.
Durante ami hakat husi farmasia ba to’o kareta laiha liafuan ida mak sai husi ami nia ibun, tantu ha’u a maun Nino.
To’o iha kareta, maun Nino loke odamatan ba ha’u ha’u no ha’u sae uluk on aba kareta laran. Depois mak nia foin ba loke ninia odamatan hodi sa’e ba ninia fatin no hahu hamoris kareta.
“Noi, ita ba liu otel de’it. Depois Noi deskansa de’it iha ne’eba. Ha’u mak ba liu fatin formasaun hodi halo abertura iha ne’eba”. Maun Nino ko’alia sein fila oin mai ha’u.
“Maibe oinsa ho serbisu nee? Nee ha’u nia dever. Ha’u tenke serbisu” Ha’u la aseita ho maun Nino ninia sujestaun.
“Hmmm…… Noi, favor ida, haree ó nia kondisaun nee. Mamar boot hela hanesan nee atu obriga aan ba serbisu ka?” Nia hatan ho nervoza.
Ha’u la barani ona atu hateke no ko’alia buat ruma. Ha’u senti hanesan ha’u fuan nee atu atu rabenta de’it. Atu halai sees husi nia mos labele.
Ami para iha otel ida ne’ebé nia booking hela tiha ona antes nee. Nia tuun tiha husi kareta no la’o mai iha ha’u nia fatin hodi loke odamatan ba ha’u. Nia lolo nia liman hodi hakuak no dada ha’u ba otel laran. Ha’u nonok no halo tuir de’it. La barani halo reason tan tanba ta’uk kona hirus tan husi nia. Nia hameno kuartu rua ba ami.
“Noi, ó nia kuartu mak nee. Deskansa iha nee’ husik ha’u ba hatuun sasan lai”.
“Di’ak maun. Obrigada!” Ha’u hatan ho ta’uk.
“obrigada ba saida?” Nia hateke ha’u ho konfujaun.
“Obrigada ba maun nia di’ak” Ha’u responde.
Dehan tiha nunee maun Nino hakat lalais ba kareta, loke odamatan, tama ba kareta laran no aselera hodi ba lalais ona fatin formasaun.
Ha'u koko toba maibe ladiak. Ha’u nia ulun moras demais. Senti oin lanu no araska tebes. Sorte ha’u la obriga aan ba hotu serbisu.
Ho obriga aan ha’u tenta loke ha’u nia pasta, buka telefone.
Ha'u hakfodak tebes tanba haree mãe ho Alina telefone ha’u dala barak. Sira parese preokupa loss ona ho ha’u nia kondisaun, tanba ha’u la konsege atende sira.
Ha’u tenta dere uluk ba mãe.
“Noi…… tanba mak la atende mãe nee? Mãe dere ba dala hira kedas? Ó di'ak hela ka?” Mãe preokupa no kuriuzu atu hatene ha’u nia kondisaun.
“Ahhh mâe, deskulpa ha’u lanu todan. Ha’u muta beik tiha de’it. Bain-bain halo viajen nee la hanesan nee ida. Husi Dili mai to’o Maliana nee diak hela. Husi Maliana mai fali Suai nee ne mak aat loos” Ha’u haktuir ho matan been. Loloos nee hakarak dehan ba mãe katak ha’u isin rua ona, maibe ha’u laiha forsa no ha’u la hatene oinsa mãe nia reasaun bainhira rona ida nee.
“Loos ona mãe, ha’u deskansa lai. Ha’u la ba serbisu ida. Diretur haruka ha’u deskansa de’it iha otel nee tanba ha’u araska loos” Ko'alia hotu nunee ha’u hakotu xamada nee tanba ha’u tauk mãe rona ha’u tanis. Ha’u lakohi halo nia triste.
Ho ansi ha’u buka Alina nia numeru telefone.
Ha’u bolu ba Alina.
“Hello, bestie …. Oinsa ó nia viajen ho señor Antoninho bonitu oan nee?” Alina simu telefone no ko'alia kedas nunee. Alina nia ibun nee kaer la metin saa… ko'alia hotu mak ladiak.
“Hufff…. Alina, ó hatene ka lae? Ha’u atu mate iha dalan nee Alina! Ó iha nee karik ha’u hakarak ó hakuak ha’u, fó forsa ba ha’u. ha’u labele ona hasoru ida nee mesak. Alina buat barak mak ha’u atu konta ba ó saaa…..” Ha’u dehan ho lian kotu-kotu no tanis.
“Noi… kalma. Dada iis.. hakmatek… pois mak ko’alia. Ou selae ita video call deit, bele?” Alina husu.
“Okay, bolu mai ba" Ha’u hatan ho mamar.
“Ko'alia to’ok mai ba. Saida mak akuntese? Ha’u prontu atu rona” Alina haktuir.
“Alina…. Ha’u isin rua duni ona. Tanba nee mak ohin iha dala hahu husi Maliana mai too Suai nee ha’u atu mat de’it saa!”
“Hai, ó jura?” Alina kuriuzu.
“Bee ó haree ha’u nia oin nee ha’u bosok ka?” Ha’u hahu tanis.
“Pois maun Nino hatene ona ka?”
“Nia mak hatene uluk!” Ha’u hatan.
“Halo nusa nee? Ha’u la komprende!” Alina konfujaun .
Entaun ha’u konta ho haktuir hotu buat ne’ebé akuntese iha ospital. Komesa husi ha’u dezmaia too ba halo tratamentu iha doutora Merry.
“Alina……. Huuu..huuu...” Ha’u kontinua tanis ho laiha ona forsa atu ko’alia.
“Noi, agora ó kalma lai. Hakmatek. Deskansa, haan no hemu bee barak. Keta haluha hemu vitamina ne’ebé doutora Merry rekomenda. Nunee ó bele iha forsa hodi hasoru buat hirak nee. Labele fraku, okay…. “ Alina enkoraza ha’u.
“Obrigada barak doben. Agradese tebes ó hakarak atu rona ha’u nia problema ida nee. Ha’u la hatene karik ó laiha, ha’u atu fakar tan buat sira nee ba see?” Ha’u sente dia'ak no kmaan ituan no taka telefone.
Depois ha’u tenta haan no hemu vitamina tuir doutora Merry ninia rekomendasaun. Tanba kolen demais ho ha’u nia pensamentu, ha’u latan aan ba kama no dukur to'o kalan.
Tok tok tok…. Tok tok tok…..
Ha’u hakfodak rona ema dere odamatan husi liur.
Ho oin baruk no matan sei todan ha’u hakat ba loke odamatan.
“Boa noite, Noi! Oinsa? Diak ituan?” Maun Nino husu.
“Hmmmmm…. Sim, boa noite mos! Yea, di'ak ituan". Ha'u hatan sein haree ba nia oin.
“Maibe Noi la hariis, la troka roupa. La dois ka?” Maun Ninoa goza ha'u.
“Husik ba too, tanba saa tenke manda hotu to'o ha’u aan nee. Nee fora husi asuntu serbisu. Favor labele ko’alia to'o ida nee” Ha’u hatan ho nervoza no moe.
“Heiii… Noi, konsiente ba, see mak agora iha ó nia knotak nee? See mak halo ó laran beik loos nee? La'os ha’u nia oan ka?” Maun dehan no losu matan ba ha'u.
“What?? Señor diretur.. favor, ha’u lakohi ko’alia barak. Agora bele hakat ba ita boot nia kuartu tanba ha’u lakohi atu haree tan ita boot nia oin” Ho nervoza no laran nakali ha’u taka odamatan ho makaas halo otel na'in mos hakfodak.
“Noi…. Ó bele lakohi haree ha’u nia oin, maibe favor ida hariis hotu, sai mai haan lai. Selae ó dezmaia tan iha nee see mak atu haree ó?” Dehan tiha nunee nia mos hakat ona ba ninia kuartu.
Ho tauk ha’u tama ba hariis fatin, kolu ha’u nia roupa, loke xuveiru no hahu hariis.
Ha’u fihir ha’u nia aan iha espellu iha hariis fatin. Iha mudansa ituan iha ha’u susun no kidan.
Hanesan ha’u konsege lee no haree imajen iha internet kona ba mudansa ba feto isin rua nian.
Ahhhh… ha’u dada iis makaas. Ida nee kala realidade duni ona ba ha’u.
‘Obrigada barak Nain feto fó ona fiar mai ha’u, sai ona inan ida ba kosok oan ne’ebé agora dadaun iha ona ha’u nia knotak' Ha'u mesak reza no mur-mura iha laran.
Hariis hotu, troka roupa no ha’u loke odamatan hodi sai ba buka haan, tanba ha’u sente estomagu mos manas loos ona. Parese tanba kosok oan nee mos sente hamhala hotu ona.
Rona ha'u loke ha’u nia odamatan kuartu nian, maun Nino mos loke ninia odamatan hodi hakat sai mai.
“Noi, favor la presiza hateke ha’u nia oin. Maibe rona ha’u ko'alia. Ha’u order ona hahan husi restaurante ida sorin ne'eba. Oras ituan tan sira sei lori mai. Hein iha nee deit. La presiza sai ba dook. Anin kalan nee perigozu ba ó nia saude"
“Tanba saa tenke preokupa ho ha’u? Dala hira ha'u tenke dehan?” Ha’u hatan.
“Huffff…. Loos ona, konforme ó!” maun Nino nervoza no tama ba ninia kuartu laran.
Liu tiha minutu balun primu ida lori hahan ne’ebé maun Nino order ona nee to’o mai.
“Boa noite abin. Karik ha'u bele hasoru señor Antoninho? Tana ohin nia mak order hahan sira nee" primu nee haktuir.
“Ahh diak, orbigada. Bele ajuda arma hela iha meziña ne'eba?” Ha'u husu ajuda.
“Bele abin" nia hatan ho reseitozu tebes.
“Obrigada. Depois mak ha’u hato’o ba señor Antoninho”.
“Ohh entaun diak, abin! Ha’u fila lai” dehan nunee nia mos fila ba ona.
Tok tok tok..
Ha’u dere maun Nino ninia oodamatan. Kleur laiha lian.
Entaun ha’u hakilar ba deit.
“Señor, favor sai mai haan lai, tanba hahan ne’ebé ita boot order nee to’o mai tiha ona”
"Hmmm, ó haan ba. Ha'u bosu tiha ona. Hahan nee ha'u order ba ó. Orsida ha'u sai ba ó halai tiha no lakohi haan. Ó bele muta tan haree ha'u nia oin. Di'ak liu mesak haan de'it ba" . Nia mai hamriik besik odamatan mak ko'alia mai deit sein loke odamatan.
“Okay, loos ona. Entaun konitnua toba ba. Husik ha’u mesak haan, no lalika sai tan mai” ha’u hatan.