Kapitulu 18

2942 Words
Hela ho sentimentu kuriuzu nee, ha’u dehan ba Alina. “Alina, agora oinsa ita atu fila ba uma? Ha’u nia estagen maun Nino tesi rahun tiha ona. Nia lakohi ha’u atu uza bebeik estagen. Nia tauk atu estraga ninia oan” ha’u esplika ba Alina. “Saida, Noi? ó uza estagen? Iha fatin durante nee ha’u haree ó nia kabun ladun boot, afinal ó uza estagen. Ó atu estraga labarik ka?” Alina koalia no hateke ha’u ho la fiar. Ha’u hatan ho doko ulun deit. Alina kaer ha’u nia liman, hamaus no fó korazen… “Forsa, Noi. maun Nino hakarak responsabiliza, tanba saa ó tauk atu dehan sai?” Alina husu. “Ahhh… loos ona, Lin. Ita fila deit ona. ha’u nia ulun moras loos ona” Ha’u dehan nunee no foti ha’u nia pasta hodi hakat lalais ba liur, antes ema seluk hateke mai ha’u no nota katak ha’u isin rua hela. Alina halai tuir ha’u husi kotuk deit. To’o iha Estrada boot, ha’u hapara taxi, no ami nain rua Alina tama lalais ba taxi laran. “Alina, ita para lai iha obralan ne’eba eee.. ha’u atu sosa jaket boot ida lai” ha’u dehan ba Alina. “Heiii… sosa jaket boot atu halo saida? Oras rai manas ida hanesan nee nee!” Alina la komprende ha’u nia objetivu atu sosa jaket nee. “Lin, ha’u atu uza taka tiha lai ha’u nia kabun atu mãe labele nota lai katak ha’u isin rua. Ha’u seidauk pronto atu haree mãe ninia espresaun bainhira hatene realidade ida nee” ha’u esplika bis-bisu ba Alina nia tilun, taul taxista atu rona. “Ohh… okay! Entaun diak. Ha’u aseita deit saida mak tuir Noi dehan diak” Alina rende. “Maun, para lai ha oin nee, iha ema fa’an roupa ne’eba. Ha’u hola tiha lai buat ruma mak ita kontinua liu ba uma” ha’u dehan ba taxista nee. “Diak, abin” taxista nee aseita. Ami nain rua Alina tuun lalais, hakat tama ba fatin ema fa’an obralan nee hodi buka jaket boot ida. La hein kleur tan atu hetan jaket ne’ebé ha’u hakarak tanba iha fatin nee roupa barak demais no baratu-baratu deit. Sosa tiha faru manas ka jaket boot ida nee, ha’u tenta hatais kedas. Mai to’o iha taxi nee, taxista nee hasee “heii abin, roupa obralan ne’ebé foin hola hanesan nee nee labele uza kedas. Tenke hodi ba fase halo moos mak foin bele uza” “Iiiihhh maun mos eeeee” Alina hatan ho espresaun la gosta. Ha’u ku’u nia liman. “Sin, obrigada ba fó hanoin, maun. Bai-bain hanesan nee duni. Maibe agora ha’u malirin no presiza tebes atu uza ona. pois nia mos uza iha liur deit, iha latan ba sei iha roupa serbisu nian” Ha’u esplika ba taxista nee. Hein katak taxista nee ladun nota ha’u nia kondisaun agora nee. Taxi komesa kontinua lao no lori uluk Alina ba hatuun iha ninia uma, hafoin lori ha’u ba hatuun iha ha’u nia uma. To’o iha uma, ha’u tuun ho nakdedar. Agradese, mãe laiha uma oin. Parese mãe ajuda Anita ho Angela tein hela. Ha’u hakat lalais ba ha’u nia kuartu laran. Dada lalais odamatan kuartu. Sente la seguru bainhira la uza estagen hodi aperta ha’u nia kabun. Ha’u latan aan ba kama, lolo ha’u nia ain ne’ebé kolen tebes no buti ha’u nia rentoos. Ulun moras demais… ohin loron nee hasoru buat barak loos. Derepente ha’u nia telefone nakdedar iha pasta laran. Drrrtttt….. drtttt….. drrrtttttt…. Ho ansi ha’u foti telefone nee ha haree ba ekran nee ho kuriuzu. Mãe ninia naran mak mosu iha ne’eba. Ahhh….. parase mãe hanoin ha’u seidauk fila mai uma nee mak mãe kontaktu ha’u nee. Ha’u duvidu entre atu atende telefone nee ka lalika? Se karik ha’u atende no hatan dehan ha’u iha ona kuartu laran, parese mãe sei tama mai haree ha’u. no se karik ha’u la atende, mãe sei preokupa makaas ho ha’u. ha’u tenke halo oinsa? Drrrtttt….. drtttt….. drrrtttttt…. Tanba ha’u seidauk foti, mãe tenta nafatin kontaktu. Ha’u halibur ha’u nia barani hodi simu telefone. “Mãe…” ha’u hatan badak deit. “Noi, iha ne’ebé deit mak seidauk fila uma hela deit?” mãe karega kedas ha’u ho pergunta. “Mãe, ha’u iha tiha ona kuartu laran nee. Ha’u to’o mai desde ohin” ha’u hatan. “Ohhh…. To’o mai tiha nonok -nonok deit iha kuartu laran ne’eba nee” koalia tiha nunee mãe taka telefone. La kleur ha’u rona mãe hakat dadaun ona mai ha’u nia kuartu no dere odamatan. “Sai mai lai. Mai haan kolak nee. Mãe tein gostu loos” mãe bolu. “Hmmm, mãe, obrigada. ha’u sei bosu hela. Tau hela iha ne’eba lai. Oras tan mak ha’u haan. Ha’u sei hariis lai” ha’u tenta buka razaun atu ha’u labele sai ba hasoru mãe. Ha’u nia estagen laiha, oinsa ho kabun ida agora boot loos ona nee? “Okay, entaun hariis hotu mak sai mai haan ba” mãe lao fali ona ba dapur. Tauk atu mãe mai tenta dal aida tan, ha’u sai ba haan fatin, uza ho jaket boot ida ohin fila serbisu ami nain rua Alina sosa iha dalan nee. Haree ha’u uza jaket boot nee, mãe hakfodak. “Noi, ó moras?” mãe komesa preokupa. “Jaket nee mos mãe haree hanesan laos Noi nian” mãe kontinua fihir ba jaket nee. “Lae, mãe, ha’u diak hela. Ha’u mak hakarak atu uza deit. Jaket nee ha’u foin sosa saa” ha’u hatan no hasees ha’u nia oin husi mãe, tanba mãe tenta fihir ha’u nia matan laran. “wiiihhh…. Kolak nee gostu loos. See mak tein?” ha’u finze manobra situasaun atu mãe mos sees tiha husi fihir ha’u. “Tia mak tein saa, abin. Gostu loss. Ha’u mos gosta” Anita hatan ho kontente. Rona ida nee mãe hamnasa mihis no sente satisfas. Tanba ha’u nia pregnansia nee ba ona fulan lima, sente ida hanesan ema isin rua nee laiha ona, liu-liu kona ba hahan. Entaun, kolak nee mos ha’u bele haan too hotu, no mãe kontente tebes haree ida nee. Haan hotu tiha, ha’u husu lisensa ba mãe atu tama fali ba kuartu laran. Sente rai manas demais bainhira uza jaket boot nee. Mãe hatan no ha’u mos hamriik hakat lalais ba kuartu laran no hasai tha jaket boot nee. Ha’u latan aan ba kama, kakutak nee komesa serbisu makaas fali ona. komesa travelling fali ba feto ida atu hasoru maun Nino ohin loraik nee. Nia see? Nee mak halo maun Nino entuazismu loos no husi hela hela ha’u nee? Tanba saa nia la dehan loloos mai ha’u deit? Tanba saa nia tenke subar fali? Tanba saa feto nee mak foti ninia telefone wainhira ha’u telefone ba? Ahhh…. ha’u ku’u ha’u nia hasan halo makaas. Ha’u hanoin keta ha’u mehi deit. Afinal lae! Nee realidade. Ha’u hanoin hela duni kona ba maun Nino. Huffftttt…. Hanesan ai-sasiik ida ne’ebé difisil tebes atu hetan ninia resposta. Kalan nee, tanba kolen demais ho problema bar-barak, ha’u konsege dukur ha’u nia matan iha tuku sanulu resin ida. Ha’u hakfodak mai oras hatudu ba tuku haat madrugada. Drrrtttt….. drtttt….. drrrtttttt…. Ha’u hakfodak. See mak kontaktu ha’u oras madrugada ida hanesan nee nee? Nakonu ho kuriuzu, ha’u tenta foti telefone ho haree identidade ema ne’ebé kontaktu mai nee. Sente matan fuan atu naklosu sai no matan mos kedas. Tanba sentimentu hakarak atu hatene nee boot teb-tebes desde horseik loraik, sein hanoin barak tan, ha’u atende telefone nee. “Hello, Bondia!” ha’u hatan ho lian neneik, tauk mãe iha kuartu sorin ne’eba rona. [“Hi… Bondia, Noi! Deskulpa, maun telefone oras hanesan nee… “] Maun Nino lian husi ne’eba mai, maibe neneik loos, no ninia lian la hanesan bai-bain. Ha’u komesa deskonfia. “Sin, maun. Iha buat ruma atu hato’o?” Ha’u tenta soe dook ha’u nia hanoin negative. [“Noi, dal aida tan, deskulpa. Ha’u atu dehan deit katak ha’u seidauk bele ba hasoru Noi nia mãe atu koalia kona bai ta nain rua nia relasaun, tanba ha’u sei okupadu ituan. Parese sabadu oin nunee” nia nafatin informa ho lian neneik, hanesan bis-bisu deit, karik tauk ema ruma atu rona. Ha’u bilaan tiha. Entre atu laran moras, dezapontadu ka tenke kontente tanba ha’u seidauk pronto atu haree mãe ninia reasaun bainhira hetene realidade kona ba ninia oan feto mesak ne’ebé nia kuida hanesan aifunan no osan mean. Kleur ha’u la hatan, ha’u bilaan tiha no nonok deit, maun Nino tenta bolu fali mai. [“Noi, ó sei iha ne’eba?”] ho lian preokupa ituan. “Sin, maun!” ha’u hatan badak deit. [“Noi, labele hirus eee. Ha’u promete semana oin ha’u tenke ba hasoru Noi nia mãe atu koalia ho mãe” nia kontinua. Ha’u nafatin laiha liafuan atu hasai. [“Entaun loos ona, Noi. Deskansa fali ba. Ate Segunda iha serbisu fatin”] Tuukkk…tukkkk… tukkk… nia taka telefone. Pergunta rihun ida mak nakonu iha ha’u nia kakutak agora nee. Nia halo kuriuzu tiha, la konsege dehan tan feto nee see? La fó biban ba ha’u atu husu tan… nia taka telefone. Buatamak nee demais ona… Maibe, hein lai. Tanba saida ha’u tenke hirus? Ha’u nee see? Laos ha’u mak lakohi nia ka? Laos ha’u mak lakohi hola mane ka? Ha’u hakarak hetan deit ninia sperma ka fini atu ha’u bele iha oan rasik ida, no agora ha’u hetan ona. tanba saida ha’u tenke siumes ka laran moras bainhira rona feot ida atu hasoru nia no ohin kalan parese sira toba hamutuk? Ha’u nia fuan sente hanesan la pronto bainhira nia hsuik hela ha’u no tau importansia ba ha’u. Ha’u la hatene saida mak akuntese on aba ha’u nia aan. Ha’u nunka sente hanesan nee iha ha’u nia moris laran. Neneik-neneik ha’u sente hanesan trauma ne’ebé ha’u sente uluk nee komesa lakon, maibe ho maun Nino ninia jeitu ida tau importansia liu ba feto ida horseik loraik mai hasoru nia nee hanesan atu hakle’an atn fali kanek no traumatiku ida nee. Ha’u tenta atu dukur fali ha’u nia matan, maibe labele nafatin. Ha’u obriga aan, loke fila telefone no haree filmi sira iha Youtube, maibe laiha konsentrasaun atu haree filmi sira nee. Hanoin kona fali maun Nino ninia karta ne’ebé nia hakerek fó ba ha’u fulan hirak liu ba, ha’u hader no ba loke armariu, dada gaveta kiik ida iha laran nee mai hodi foti ninia karta nee. Sente hanesan apaisonadu ka oinsa? Ha’u la komprende. Ha’u lori karta nee mai iha kama letan, latan aan ba kama no loke fali karta nee hodi lee neneik to’o komprende didiak signifika husi fraze sira hakerek iha ne’eba. Ha’u hahu lee ho kuriuzidade mezmu ha’u konsege lee tiha ona fulan hirak liu bai ha serbosu fatin. ‘Bodik ba Noi…….. Noi, favor ida lee to’o hotu, lee to’o hotu no dala ida tan lee to’o hotu. Desde kedas sabadu kalan ita fila husi Suai mai to’o hodi kalan, ha’u tenta telefone ba Noi nia numeru telefone, maibe numeru la ativu. Ha’u manda ona mensajen lubuk ida ba whatapps no messenger mos la lee tan. Horseik loraik konsege hasoru, maibe la koalia buat ruma. Ohin bolu tama mai atu koalia diretamente mos labele koalia nafatin, envés konsege atu tanis tan fali. Ha’u la hatene atu uza tan maneira no estratejia oinsa atu koalia ho Noi. Ha’u kuriuzu ho Noi nia jeitu. Entaun, ha’u desidi hakerek deit karta ida nee atu Noi bele lee ho hakmatek, hanoin didiak, komprende didiak no resposta mai ho onestu. Sekarik labele mai koalia direitamente ho ha’u bele hakerek fali hanesan ha’u hakerek fó ba Noi nee. Favor ida nafatin kontinua lee to’o hotu…. Ho hakraik aan tomak ha’u husu. Noi, iha nee ha’u hakarak konta uluk lai kona ba ha’u nia realidade moris, atu nunee Noi bele tetu didiak, bele ajuda Noi foti desizaun ne’ebé diak no justu ba ita nia relasaun ida nee, mezmu ita seidauk iha buat ida ne’ebé kesi metin ita, maibe ita iha ona kosok oan iha Noi nia knotak. Noi, agora dadaun ne’e ha’u nia idade ba tolu nulu resin tolu ona, maibe ha’u seidauk iha oan, afinal ami harii uma kain durante tinan neen ona. Iha nee ha’u lakohi dehan ha’u hola feto, tanba feto nee laos ha’u rasik mak hakarak atu hola, signifika laos ami nain rua mak namora malu to’o hola malu. Maibe ami nia inan aman mak obriga tanba haree ba relasaun umane-fetosan (uma mane-mane foun nian). Sira dehan tuir kultura nian, sekarik ami la hola malu, entaun ami moris ladiak. Ha’u la komprende kultura modelu ida nee, maibe tanba deit hakarak halo inan aman ne’ebé sakrifika sira nia aan mai ha’u nia vida moris kontente, ha’u simu desizaun ida nee. Ami moris hamutuk durante tinan neen ona. Moris normal hanesan fen-laen, maibe ha’u laiha senttimentu ba nia. Ha’u la hadomi nia. Momentu ne’eba ha’u so iha hakarak ida deit. Ha’u hakarak kaben iha Igreja bainhira ami iha ona oan. Maibe realidade to’o agora ami seidauk ida aon. Ho ida nee hatudu mai ha’u katak karik ami nain rua nia destinu la hamutuk. Familia balun hanoin karik ami nain rua la halo relasaun s****l ka la toba hamutuk mak oan laiha nee. Maibe lae, hanesan mane ho feto adultu ne’ebé normal, nāe-me digas, ami la halao relasaun nee. Maibe dala ida tan ha’u hakarak enfaze ba Noi katak ha’u la hadomi nia. Dalaruma ha’u konsidera nia hanesan ema ida ne’ebé merese atu servi ha’u, ida nee deit, la liu husi ida nee. Hein katak Noi la hirus bainhira rona ha’u nia realidade ida nee. No buat ida mak halo ha’u labele halo arbiru tuun sa’e hasoru nia nee mak ami nia kultura nee. Ha’u nia inan aman mos hafolin hotu nia ona, katak nia nee 100% tama ona ami nia uma lisan. Hakarak ka lakohi nia tenke servi duni iha ami nia uma ho ahi. Maibe buat ida mak halo ha’u la satisfas nee mak ami seidauk iha oan to’o agora nee. Ha’u la hatene entre ami nain rua nee se mak la buras, tanba ami nunka iha hanoin atu ba halo konsultasaun no buka hatene. To’o ha’u muda mai iha nee. Assumi kargu hanesan diretur iha nee, antes loron dahuluk ha’u tama ofisialmente iha edifisiu ida nee, fulan ida semana tolu liu ba, feto bonita oan ida, feto virjen oan ida, mak hasee uluk ha’u iha diskoteka ne’eba, hakarak toba ho ha’u, entrega nia aan tomak ba ha’u. halo ha’u hakfodak maibe ha’u kuriuzu hakarak koko. Hanesan mane normal ne’ebé husik hela ninia fen durante semana ida ona nee, klaru katak hakarak atu halao relasaun s****l nee boot, nee normal no ita labele nega. Ha’u hakfodak tebes, afinal Noi sei virjen, pergunta boot ba ha’u… tanba saa Noi hakarak halo ida ho ha’u? Loron dahuluk ha’u tama serbisu ha’u hakfodak tanba afinal feto oan nee ha’u nia sekretaria. Atu taka moe ba pekadu ida ne’ebé loloos nee laos ha’u mak halo, ha’u desidi fó formulariu banku foti osan nian ba Noi atu hamenus ha’u nia pekadu ida halakon ema nia oan feto ninia virjen nee ho maontante US$10.000. maibe ha’u la hatene tanba sa to’o ohin loron osan nee Noi seidauk foti hodi uza. Agora Noi isin rua ona. Ha’u fiar katak nee ha’u nia oan, tanba ha’u buka ona informasaun no tuir bebeik Noi nia moris durante fulan ida nee, ha’u hatene katak Noi la besik no laiha relasaun ho mane seluk. Noi laiha namoradu, tanba Noi lakohi. Noi…. favor hatan mai ha’u. Permiti ha’u atu kuida ita nain rua nia aon nee. Ha’u lakohi Noi terus mesak. Nee ha’u nia mos. Ha’u mos hein hela hakarak iha oan. Durante tinan neen nia laran ha’u nia familia sira mos hakarak kous bebe ne’ebé ha’u nia oan rasik. Hatan mai ha’u atu ha’u bele ba koalia ho Noi nia māe…… “Noi, onestu deit! Desde kedas hatene Noi isin rua, komesa mosu ona domin iha ha’u nia fuan. Onestu deit, ha’u nunka hatene hadomi feto, ha’u nunka hatene apaixonadu ka laran monu ba feto ruma. Ha’u nunka sente ida nee. Tantu ha’u fen mos ha’u nunka sente katak ha’u hadomi nia. Maibe sentimentu ida nee ha’u foin sente bainhira ha’u hasoru Noi… Noi, favor permiti ha’u atu hadomi Noi, tenta moris hamutuk ho Noi no kuida ita nain rua nia oan to’o boot. Obrigado barak. Hadomi bar-barak…. ‘ Husi maun Nino. Lee hotu tiha, ha’u tenta lee fila fali tan dala rua. Huff…. To’o ikus ha’u komprende, saida mak ninia hakarak. Ha’u tenke responde ba ninia kart aida nee ka oinsa? Karik ha’u responde ba mak nia hamnasa fali ha’u oinsa? Tanba horseik loraik nee iha feot ida mak hakarak hasoru nia, no feto nee hau sente espesial ba nia mak halo nia ignora tiha ha’u no ninia oan ne’ebé iha ha’u nia knotak dadaun nee…. Aaahhhhh…. Loron nee ha’u sulan ha’u nia aan iha kuartu laran deit. Ha’u laiha vontade atu haan ka sai ba liur. Mãe ho nia prima nain rua nee prepara tia matabixu no mãe obriga ha’u atu haan, maibe ha’u rejeita ho razaun sei bosu. Dadersan tuir mai, iha Domingu… Tookkk…. Tookkk…. Tookkkk… “Noi, hader ona. hader ba misa!” mãe dere odamatan no bolu husi liur. “Mãe, ha’u lakohi ba mis aida. Ha’u baruk loos” ha’u hatan husi kama leten no lakohi hader. “Noi, mãe la hatene diabu saida mak babeur ó to’o lakohi ba misa hela diet nee. Kuaze fulan hirak nee Noi falta misa hela deit” Mãe koalia ho nervoza. Ha’u finze lakohi rona no kontinua toba, falun ha’u nia aan halo metin.
Free reading for new users
Scan code to download app
Facebookexpand_more
  • author-avatar
    Writer
  • chap_listContents
  • likeADD