“Dader diak, Noi!” Sedu deit maun Nino mai ona ha’u nia fatin no kumprimenta ha’u.
“Hmmmm… dader diak mos” ha’u hatan ho lian baruk no lakohi haree ba ninia oin.
“Noi, perdua ha’u. ha’u laos atu ignora Noi no lakohi atu ba hasoru Noi nia mãe, maibe…..”
“Maibe saida? To’o ona. ha’u lakohi rona tan razaun ruma. Bele ba ita boot nia fatin agora” derepente ha’u korta ho lian makaas no lakohi rona ninia razaun ida la realiza ninia promesa atu ba hasoru ha’u nia mãe iha loron Sabadu liu ba nee.
“Noi hirus tanba ha’u la ba? Wow… obrigadu barak” ha’u la komprende tanba saida nia kontente bainhira nia haree ha’u hirus.
“Loos ona, orsida meiu-dia ita ba almosu iha Noi ninia uma para ha’u bele koalia ho Noi ninia mãe” nia kontinua.
“Saida? Lae, ha’u lakohi ba ida. Ba mesak baa…” ha’u koalia ho maña. Ha’u la hatene tanba saida ha’u tenke hirus nia nunee.
“Hmmm… okay, see Noi sadik ha’u dehan ha’u bele ba mesak, ha’u sei ba duni. Noi haree deit” nia dehan nunee no lao dadaun ona ba ninia fatin, tanba tuir ajenda serbisu ohin loron nian, nia tenke ba partisipa atividade inagurasaun edisifiu foun ida iha kapital laran.
“Ba rasik....” ha’u koalia dulas ibun mañoza.
Liu tiha minutu balun, nia sai mai no bolu ha’u.
“Noi, prepara aan ita ba tuir inagurasaun, ita hetan konvite ba ema nain rua nian” nia koalia ho sériu.
“Bele ka lae Alina troka ha’u nia fatin?” ha’u koalia ho haraik aan.
“Tanba saa Noi lakohi ba?” nia husu ho konfujaun.
“Maun la haree ha’u nia kabun sai loos ona nee ka? Ha’u tenke uza jaket boot nunee ba tuir ema nia atividade inagurasaun nee ka?” ha’u koalia bis-bisu no losu matan ba nia.
“Oooohh, la problema! Husik ema hotu hatene diak liu tan?” nia koalia ho espresaun haksolok.
“Hahh? Bulak ona karik?” ha’u hakfodak ho ninia dezeju.
“Hufffttt…. Entaun loos ona. ami nain rua Alina mak ba” nia koalia nunee no lao dadaun ba Alina ninia fatin.
“Noi, serbisu diak eeee, ami ba tuir inagurasaun lai” Alina dehan mai ha’u ho oin kontente.
“Diak, kuidadu aan” ha’u hatan.
Tuku sanulu resin ida liu minutu sanulu resin lima , sira fila fali mai ami nia serbisu fatin. Alina ho hakat naruk, lalais-lalais mai ha’u nia kuartu.
“Noi, prepara aan ona ba. Ita nain tolu ba haan meiu-dia nian iha Noi ninia uma eeee. Maun Nino mak dehan.” Alina dehan ho entuziasmu.
“Heiii….. ita nain tolu see nee?” ha’u finze hakfodak no la hatene Alina ninia fraze.
“Ita nain tolu maun Nino toooo. Nain tolu see fali?”
“Alina, ohin ha’u la konsege fó hatene mãe atu ita ba almosu iha uma. Nee dalaruma mãe hela deit hahan bikan ida ba ha’u. pois oinsa ho imi nain rua? Ba imi atu haan saida?” ha’u koalia komiku ituan no tenta buka razaun atu sira kansela planu nee.
“Diak hela. Ita sosa kedas hahan too. To’o ba hein haan loos deit. Kusta saida?” Alina esplika.
“Hmmm.. entaun imi nain rua maun Nino mak ba mesak ba. Ha’u lakohi” Alina hatan rona ha’u nia afirmasaun.
“Heii… uma nain la ba tiha haruka bainaka mesak mak ba. Ha’u la komprende” Alina konfundi.
Ha’u hamriik ba taka tiha ha’u nia odamatan kuartu nian atu ema seluk labele rona ami nia konversa, lao fali mai ha’u nia fatin. Ho kuriuzu ha’u husu ba Alina.
“Lin, karik maun Nino dehan buat ruma ba ó?” ha’u husu ba Alina.
“Tuir Noi ninia haree” envez de hatan ha’u nia pergunta, nia husu fila fali mai ha’u.
“Ha’u deskonfia deit” ha’u admira.
“Sin, nia koalia buat barak mai ha’u. Nia konta hotu ona kona ba ninia realidade moris. No nia fiar katak agora dadaun nee Noi mos iha ona sentimentu ba nia. Liu-liu Noi ninia espresaun ohin dader. Noi hirus tebes bainhira maun Nino kansela ba hasoru Noi ninia mãe iha Sabadu nee” Alina haktuir.
“Arbiru deit….” Ha’u korta Alina ninia esplikasaun. Maibe ha’u sente moe no ha’u nia oin mean hotu.
“Noi, ó labele bosok. Ha’u bele haree husi ó nia matan. Ó nia ibun bele bosok, maibe ó nia matan no ó nia hahalok nee hatudu momoos ona. Tanba saa ó sei nega bebeik ó nia sentimentu nee? “ Alina dehan ho lian makaas ituan no doko ha’u nia kabaas.
“Beb, ó konsiente ka lae koalia nunee? Nia kazadu, nia iha ona fen iha ninia uma ne’eba. Ha’u lakohi destroi no estraga ema nia familia” ha’u koalia ho tristi.
“Maibe tanba saa Noi hirus kuandu nia kansela atu ba hasoru Noi ninia mãe?”
“Lae, ha’u la hirus ida. Ha’u nein hirus ituan. Ha’u tauk no lakohi nia atu ba hasoru mãe” ha’u koalia ho sériu maibe duvidu.
“Entaun? Ha’u la komprende ó Noi, jura neee” Alina bilaan tiha ho ha’u. “Depois atu halo nusa deit? Ó hakarak bebe nee aman laiha ka? Ó hanoin diak ka?” nia kontinua.
“Lin… to’o ona! labele koalia tan buat ruma. Ha’u lakohi rona tan” ha’u korta Alina ninia liafuan ho foti liman sa’e. “Bele sai ba liur. Husik ha’u mesak iha nee” ha’u lao ba odamatan, loke atu nia bele sai ba liur.
“Ahhh Alina mos iha nee hela. Halo nusa? Ita lao ona?” derepente maun Nino mai tan ami nain rua no konfirma atua mi ba almosu iha ha’u nia uma. Ha’u doko ulun no hakat lalais fali ba kuartu laran no taka odamatan. Ha’u sadere iha odamatan, matan been nakonu no komesa sulin. Ha’u riba aan no tuur tuun tiha.
Ha’u dada iis makaas.
Tookkk… toookkkk….. toookkkk….. toookkkk…..
“Noi, loke odamatan nee lai, favor ida!” maun Nino bolu ho lian mamar no neneik.
“Loke lai ba, ita presiza koalia” nia kontinua.
Ha’u hatan hotu ladiak, ha’u nia ibun loke la sa’e. Maun Nino obriga dudu odamatan no konsege tama tan ba ha’u.
“Noi, hamriik mai. Ahhh… Noi, ó tanis ka?” maun Nino paniku tebes ho ha’u nia jeitu.
“Ehheemmmm….. “ ha’u tenta dada iis iha hirus matan ne’ebé senti atu rabenta deit.
“Tanba saida mak tanis fali nunee, Noi? dehan ba ha’u. sekarik ó tanis deit nunee, oinsa atu rezolve problema?” maun Nino dada ha’u liman halo hamriik.
“Okay, see Noi seidauk prontu atu ba hasoru mãe no hato’o ba mãe agora, ita bele buka tempu seluk. Agora mai ita ba buka haan. Labele husik ha’u nia oan halo hamlaha” nia dada ha’u atu hodi sai ba liur, maibe ha’u tenta hisik ninia liman, atu funsionariu sira seluk labela hatene katak ami iha problema hela. Husik ami nain tolu Alina deit mak hatene. Saa tan ferik bibi ibun boot ida Mena nee mak hatene, mundu nee bele hatene hotu ha’u nia segredu.
“Lao uluk ba depois mak ha’u tuir” Ha’u koalia neneik no bis-bisu ba nia, tanba funsionariu balun mos komesa sai mai no atu ba haan meiu-dia nian iha idak-idak ninia fatin. Funsionariu sira nee balun ba haan iha sira nia uma, seluk la ba haan iha uma tanba uma dook, entaun sira hili haan deit iha restaurante ne’ebé besik hela iha serbisu fatin nee no fila fali mai deskansa iha nee hodi hein oras tama fali serbisu nian.
Ha’u tama fali ba ha’u nia kuartu no foti ha’u nia pasta. Ha’u nafatin uza jaket boot nee no uza maskara no oklu atu ema labele nota ha’u nia matan ne’ebé bubu hela tanba foin para tanis. Ho ansi ha’u hakat lalais ba maun Nino ninia kareta. Iha ne’eba sira nain rua Alina hein hela tiha ona ha’u.
“Halo nusa? Ita ba uma?” maun Nino tenta husu ho kuriuzu.
“Lae” ha’u doko ulun no hatan lalais.
“Hmmmm… okay! Entaun ita nain tolu ba haan ita restaurante deit” maun Nino desidi no dulas volante ba fatin ne’ebé nia hakarak. Iha oras meiu-dia hanesan nee, movimentu terestres sempre nakonu no nee difikulta ami atu to’o lalais ba fatin refere. Nia prefere restaurante ida ne’ebé dook husi barullu atu ami bele haan ho hakmatek no karik nia hakarak atu konversa sériu.
To’o iha restaurante, ami tama ba no order kedas ona hahan. Ha’u laiha apetiti haan, entaun ha’u order mak aifuan no ice-cream. Haree ida nee maun Nino hirus tebes.
“Noi, nee la merese atu haan iha oras meiu-dia hanesan nee. Tenke haan tiha la etu mak foin bele kontinua ho ai-fuan no ice-cream nee, please! Komprende ba!”
“Konforme ha’u toooo! Tanba saa mak tenke dita bebeik ha’u nee. Bai-bain deit ba” ha’u koalia ho espresaun la gosta.
“See laos tanba ha’u nia oan iha ó nia knotak nee, ha’u lakohi atu regula ai-han ne’ebé Noi atu konsumu. Nee Noi ninia direitu. Maibe ha’u hakarak fó atensaun maximu ba ha’u nia oan, okay!” nia esklarese.
“Hmmm… ha’u mak la gosta atu haan deit. Deskulpa. Orsida kalan ba uma mak ha’u haan etu. Agora husik ha’u haan mak aifuan nee lai” ha’u baruk atu debate tan ho buatamak nee bebeik, entaun ha’u desidi koalia ho lian mamar atu nia bele taka ninia ibun ida gosta dita no koalia ha’u la para deit nee. Haree ida nee, Alina hamnasa no doko ulun deit.
Durante haan, laiha ema ida mak koalia. Ami idak-idak fokus ho hahan iha ami nia oin. Haan hotu maun Nino bolu servente hodi selu hotu ami nain tolu nian. Ha’u konsege rejeita no hasai ha’u nia osan husi karteira atu nain selu rasik, maibe maun Nino losu matan, doko ulun no la gosta ha’u nia asaun.
“Agora, Noi, dehan mai ba! Saida mak Noi sente? Tanba saida mak ohin Noi tanis? Dehan onestu mai ba. Ha’u prontu rona” maun Nino hahu loke konversa depois de ami hotu nonok iha minutu balun nia laran.
“Deskulpa, ha’u bele hasees aan ituan para imi nain rua bele koalia” Alina hamriik no hakarak hasees aan husi ami. Espontamente, ha’u dada fali Alina ninia liman atu nia nafatin tuur ho ami.
“La buat ida, Lina. Ha’u presiza ó nia suporta. Deskulpa mos karik ohin ha’u konsege duni sai ó husi ha’u nia fatin” ha’u sente halo ona pekadu ba Alina, ha’u konsege halo nia laran moras.
“It’s okay, beb. Ha’u komprende” Alina hamriik, hakuak ha’u no fó korazen mai ha’u.
“Agora, ami nain rua maun Nino iha nee, prontu atu rona saii..daaa.. deit mak Noi sente. Noi la mesak ida, okay! Fiar ami. Loos tooo maun? “ Alina afirma no konfirma ho maun Nino.
“Klaru, Noi. ami iha nee ba Noi. You’re not alone. Koalia mai ba. Ita rezolve hamutuk”
Ha’u dada iis, netraliza ha’u nia emosaun no hateke ba sira nain rua troka malu.
“Are you sure?” ha’u komfirma.
“Yes… we are” sira nain rua hatan hamutuk ho espiritu ne’ebé boot. Ha’u bele haree ida nee iha sira nia matan.
“Maun, ha’u sente maun hatene klean ona kona ba ha’u. Ha’u la subar buat ida tan ona. laiha tan ona buat ruma mak ita atu koalia” ha’u la hatene tanba saa mak liafuan ida nee mak sai fali husi ha’u nia ibun. Afinal iha ha’u nia kakutak nee sei rai hela pergunta boot ida, see mak feto ida mai hasoru nia loron hirak liu ba no halo nia kansela ami nia planu atu ba hasoru mãe.
“Noi, ha’u la hatene atu halo oinsa tan para bele hetan Noi ninia konfiansa” maun Nino dehan no soe oin ba sorin, lakohi haree ha’u nia oin.
“Noi, koalia mai deit ba saa” Alina ezizi.
“Ha’u atu koalia tan saida” ha’u halerik.
“Noi, see Noi sente la seguru atu koalia ho maun Nino kuandu ha’u iha nee, ha’u bele fila uluk” dehanAlina.
“Lae, Lin. Iha nee deit saa. Diak hela” ha’u hatan lalais.
“Entaun koalia mai ona ba. Tanba saa tanis no tanba saa ohin lakohi ba hasoru mãe?” maun Nino tenta kaer ha’u nia liman no hamaus neneik. Ha’u sente ha’u nia isin nakdedar makaas ho ninia asaun nee. Ha’u nia fuan tuku-tuku. Ha’u la komprende tanba saida, ikus-ikus nee sekuandu nia besik ha’u, liu-liu kaer ha’u nia liman ha’u sente hanesan eletrisidade ho voltazen boot mak xoke hela ha’u nia isin. Nakdedar beik tiha deit. Maun Nino mos sente ida nee. Ho intimu tebes nia hateke ha’u nia matan laran, husu serteza husi ha’u atu bele koalia sai saida mak ha’u sente agora. Alina komprende ho situasaun nee. Nia hamriik no husu lisensa atu ba hariis fatin.
“Noi, maun… ha’u ba lalais hariis fatin lai” Alina dehan nunee ho hakat lalais tiha ba hariis fatin.
“Diak, Lin. Ba ba” Ha’u dehan ba Alina.
“Noi, tell me. Agora ita nain rua mesak. Dehan mai ba” maun Nino husu ho hamnasa mihis iha ninia ibun tutun bainhira Alina husi hela ami nain rua mesak. Ha’u hateke ba ninia ibun tutun, Ibun tutun ida ne’ebé sai hanesan ibun tutun dahuluk ne’ebé re’i ha’u, ibun tutun ida ne’ebé hetan ha’u nia re’in dahuluk nian, ibun tutun ida halakon ha’u nia virjen fulan lima liu ba.
Ahhhh…. Tanba saida ha’u nia kakutak halai tun sae fali ba memoria ida ne’ebé halakon ha’u nia virjen no rezulta bebe ida iha ha’u nia knotak agora?
“Noi….” nia doko ha’u nia liman halo ha’u hakfodak husi ha’u nia imajinasaun.
“Maun, ha’u….” ha’u moe ho hakfodak.
“Koalia deit mai, lalika ba ha’u… ha’u… ha’u hela deit” nia ezizi.
“Agora nee ita laiha ona biban atu subar bebe nee. Loron ba loron ninia pezu aumenta. Não-me digas atu lakon tama fali ba” Nia kontinua.
“Ahh.. sin! Maibe ha’u sei ladauk iha ideia ruma. Ha’u la hatene atu hatoo oinsa ba mãe!” ha’u hahu tristi no dada ha’u nia liman husi maun Nino ninia liman.
“Ohh… tanba ida nee mak halo Noi tanis nee ka? Ha’u komprende ona” nia sumariza.
“Laos tanba ida nee deit. Dehan ba ha’u tanba saida mak kansela atu ba haoru mãe iha Sabadu nee?” derepente deit ha’u barani tiha koalia nunee. La hatene diabu saida mak dudu husi kotuk.
“Ohin dader ha’u husu deskulpa tiha ona toooo, Noi. Antes nee mos ha’u telefone no esplika tiha ona” maun Nino bilaan ho ha’u nia asaun.
“Sin, maibe ha’u hakaak hatene klaru, loloos nee tanba saida mak kansela nee? Iha asuntu ida importante liu ha’u ka?” ha’u husu no nervoza tanba nia seidauk bele komprende ha’u nia hakarak.
“Okay, karik Noi hakarak hatene klaru, rona mai….” Nia dada fali ha’u nia liman, tula iha meza leten no hamaus didiak.
“Iha Sexta loraik nee, iha ema ida mak mai iha ita nia serbisu fatin no hakarak atu hasoru ha’u. tanba nee ha’u fila sedu no ba hasoru nia. Iha Sabadu ha’u tenke lori fila nia ba uma iha foho ne’eba” Nia esplika ho pasensia.
“Nia see?” ha’u husu ho kuriuzu.
“Feto nee ha’u nia ………..…..”
***
[Nafatin tuir yeaa... guys!. Aban sei update tan kapitulu 20]