“See? Dehan loloos mai. Se lae ha’u desliga agora” ha’u dehan no nervoza.
[“Hmmm….Noi, kalma itaun ba. Nee ha’u saa. Não-me digas Noi la rekoñese ha’u nia lian?”]
“Klaru, ha’u la hatene mak ha’u husu ba nee, sei manggame fali!” ha’u ezizi.
[“Okay, Noi. Nee ha’u, Nino”] ahhh, ha’u deskonfia, maibe la imajina nia mak telefone nee.
“Aiisshh, ohin foin fahe malu dadaun, agara telefone fali tan ona. uza numeru foun tan” ha’u hirus ituan.
“Sorry, Noi. Sekarik ha’u uza ha’u nia numeru telefone, parese Noi sei ignora no dalaruma bele rejeita tan” nia hatan.
“Hufff…. entaun agora atu koalia saida?” ha’u kuriuzu.
[“Noi, check kalendariu agora”] nia haruka. Ho kuriuzu ha’u haree kalendariu. Ah, sin, aban data mean, loron toleransia ba relijiaun seluk ne’ebé existe mos iha Timor. Nee signifika aban nee hotu-hotu sei feriadu, inklui ami nia instituisaun.
“Sin, ha’u haree ona” ha’u hatan badak deit.
[“Noi, depaixu husi preimeiru ministru mos sai ona. Ema fahe barak loos ona iha f*******:. Nee klaru ona. kopia hela ba, loke laptop, kria ita nian ba, pois manda mai, ha’u asina para bele manda fali ba ita nia grupu institusaun nian atu hotu-hotu bele hatene katak aban nee loron toleransia ba ita hotu” ] maun Nino haruka tuir ninia gostu loos deit. Kalan tan ona, ha’u tenke halo serbisu ida nee?
Pasensia! Ha’u kria hotu tiha avizu nee, manda ba ninia email, nia asina hotu, la kleur ha’u haree notifikasaun tama fali ona iha ha’u nia email. Entaun ha’u klik no download hikas file nee no manda ba grupu ami nia grupu whatapps instituisaun ninian. Hotu-hotu kontente simu notifikasaun nee, tanba idak-idak sei halimar iha ninia uma no sei ba tama serbisu hanesan bai-bain. Kleur laiha lian iha telefone, maibe telefone seidauk desliga, tanba maun Nino mos sei atrapalla responde funsionariu sira seluk ninia espresaun haksolok iha grupu whatappas nee, halo nia ignora ituan tiha ami nia konversa iha telefone. Liu tiha minutu balun mak nia foin lian fali mai.
[“Hello… Noi!”] maun Nino bolu.
“Sin” ha’u hatan. “Avizu loos ona. bele desliga ona ka?”
[“Hein lai, Noi. Aban nee ita hotu-hotu ferias”] nia esplika.
“Sin, hatene tiha ona. Tenke esplika tan mai ha’u?” ha’u konfuzaun. Nia hanoin ha’u blaar ka oinsa? Sei ba esplika tan fali nee.
[“Tanba nee mak ha’u senti aban nee ha’u sei ba Noi ninia uma hodi hasoru Noi ninia mãe!”] maun Nino enfaze. [“Labele koalia tan buat ruma. Loos ona aban ha’u ba uku 08.00 dader”].
“Maibe maun…..” ha’u foin atu protesta nia desliga tiha ona telefone.
‘Aaahhh…’ pasensia… dala ida nee ha’u labele hasees aan ona. Ha’u tetu ba tetu. Imajina mãe ninia espresaun bainhira rona ida nee halo ha’u nia isin fulun hamriik.
Ha’u tenke ba informa uluk ona ba mãe ka oinsa? Karik ha’u ba informa mak mãe la simu no baku ha’u kalan boot nee oinsa? Ou karik ha’u ba informa tiha mak mãe hakfodak no dezmaia tiha oinsa? Hufffttt…… tetu ba tetu, sente laiha solusaun. Kakutak nee sei halai ba mai no tetu buat barak, derepente mãe dere ha’u nia odamatan kuartu no bolu ha’u.
“Noi, sai mai haan tiha lai mak toba” mãe bolu ho maña no lian mamar.
Dag dig dug…. Ha’u nia fuan nakdedar. Ha’u mos uza hela roupa toba nian, sekarik ha’u ba loke odamatan no mãe tama mai agora, nia bele haree ona ha’u nia kabun, see karik ha’u uza jaket mos, nia bele deskonfia hela deit.
Aaahhh…. Diak liu finze dukur no la hatan tiha deit.
“Tia, abin ohin haan uluk tiha ona. Abin haan hahan meiu-dia nina. Pois nia dehan nia kolen loos, nia haan tiha toba liu ona” ha’u rona Anita konta ba mãe.
“Ohh, entau diak. Nia haan tiha ona saa loos ona. Nia kala dukur tiha ona bee bolu ba mos la hatan tiha nee” mãe dehan ba Anita iha liur ne’eba, halo ha’u hamnasa mesak iha kuartu laran.
Ha’u kontinua tetu ba tetu saida mak atu akuntese aban nee. Atu telefone ba Alina hodi husu ninia ideia maibe tauk mãe rona ha’u koalia, tanba ami nain rua nia kuartu besik malu. Kolen ho pensamentu nee, halo ha’u dukur tiha to’o dader no hakfodak mai tuku 08.00 dader tiha.
Ha’u loke matan, loro-matan leno halo naroman tama kuartu laran, oras hatudu on aba tuku ualu dader. Sorte loron toleransia, see lae kala ohin loron nee ha’u tama serbisu atraza ona.
Ha’u foin tuun husi kama leten no haka tba hariis fatin, rona ema ida dere ha’u nia odamatan kuartu.
Tookkk… tookkk.. tookkkk.
“See mak nee?” ha’u husu.
“Bin Noi, bin Noi, bin Noi ninia diretur mai” Angela hatan.
“Haahhhh? Tebes ka?” ha’u hakfodak la halimar.
“Sin abin. Haree ba sai mai ona” Angela kontinua.
Ha’u ain liman mamar hotu, fuan nakedar, la hatene atu koalia tan saida? Hein kleur ha’u la sai ba, Angela maid ere no bolu tan.
“Abin, sai mai ona ba. Señor diretur ho mãe hein hela abin nee” Angela dehan ho lian makaas, tauk ha’u la rona.
“Diak, dehan ba sira hein itaun. Ha’u hariss lai” ho fuan no pensamentu sabraut naran hatan ba deit ona.
“Diak abin. Lalais ituan” nia dehan nunee no ha’u rona nia hakat dadaun on aba fali sala vizita. Parese mãe ho maun Nino tuur iha ne’eba.
Ha’u tam aba hariis fatin hodi haris. Hariis hotu, sai mai, buka roupa ida ne’ebé boot ituan, atu labele aperta ha’u nia kabun, pois nafatin uza jaket boot nee.
Ho obriga aan no nakdedar, ha’u hakat sai ba sala vizita. Iha ne’eba mãe ho maun Nino tuur dada lia hela. Ha’u la hatene sira koalia saida, tanba sira koalia ho lian neneik deit.
“Bondia” ho nakdedar ha’u kumprimenta.
“Sin, bondia” maun Nino ho mãe hatan dala ida. Ha’u haree mãe konfujaun haree ha’u nakdedar no kamutis tanba tauk.
“Tuur tiha lai, Noi. Diretur mai dader deit nee, kala presiza buat ruma ho Noi” mãe dehan.
“Loos, mãe! Maibe ha’u presiza koalia mos ho mãe. No ha’u nia objetivu prinsipal agora nee atu hasoru duni mãe” nia hahu koalia. Mãe surpreza no hiit ninia matan fulun sae.
“Koalia ho ha’u? ha’u la rona sala ka?” mãe espresa ho hakfodak.
“Sin, mãe. Ha’u atu koalia ho mãe sobre ami nain rua Noi ninia problema” maun Nino kontinua.
“Señor diretur iha problema saida ho ha’u nia oan feto?” mãe husu ho la pasiensia.
Ha’u komesa sente mamar no atu dezmaia deit. Foin rona deit dehan ami nain rua iha problema, mãe sente ladiak ona. Saa tan hatene problema ida loloos nee.
“Mãe, kalma! Ita koalia ba malu didiak” maun Nino koko netraliza situasaun. Ha’u haree nia mos tauk ituan.
“Dehan took mai ba” mãe ezizi.
“Noi koalia uluk lai ba mak ha’u sei koalia” maun Nino hateke mai ha’u no haruka ha’u mak atu koalia uluk. Ha’u doko ulun deit no la hatene atu hahu oinsa.
“Imi nain rua nusa? Koalia loloos mai” mãe nafatin ezizi.
“Okay, see Noi lakohi koalia uluk, husik ha’u mak koalia” maun Nino dada iis antes koalia. Pois kontinua “Mãe, uluk nanain ha’u hakarak husu deskulpa no espera mãe la hakfodak”
“Koalia mai deit ona saa ba señor diretur, lalika dada naruk fali. Halo ita kuriuzu deit” mãe espresa ho kuriuzu.
“Mãe, da la ida tan deskulpa, karik ha’u sala” ha’u nakdedar no la barani foti oin atu hateke ba mãe. Maun Nino kontinua dehan
“Noi, hasai lai jaket nee, hatudu ba mãe!” koalia nunee nia hateke mai ha’u haruka hasai tiha jaket ne’ebé ha’u uza hodi hafalun ha’u nia aan, atu ema la nota katak ha’u isin rua hela.
Ha’u halo tuir saida maun Nino haruka. Ha’u laiha ona opsaun seluk. Mãe la komprende no hateke ami ho konfujaun.
“Nusa nee?” mãe husu.
“Mãe, fihir didiak ba Noi. Mãe la nota mudansa iha Noi iha isin?” maun Nino husu ba mãe. Mãe fihir didiak ha’u no hakfodak haree ha’u nia kabun ne’ebé boot ona.
“Noi…..” mãe hakfodak no hakilar hodi taka ibun. Ha’u halai ba hakneak iha mãe nia oin, hakruuk rei mãe nia ain.
“Noi, ó halo saida mak nee, Noi? dehan ba mãe lalais”
“Mãe, deskulpa, mãe…. Deskulpa….” Ha’u tanis.
“Noi, hamriik, tuur tiha. Ita koalia didiak ba mãe” maun Nino mai dada ha’u halo hamriik to tuur fali iha mãe nia sorin. Mãe laiha liafuan atu koalia, hateke deit mai ami nain rua troka malu, doko ulun no nafatin taka ibun.
“Mãe, nee ha’u nia oan. Ha’u mak halo Noi isin rua. Agora fulan lima ona” maun Nino kontinua ho jentel. Ha’u nakdedar hodi hein mãe ninia reasaun tuir mai.
“ha’u la imajina imi halo buat sira hanesan nee iha kotuk sein iha relasaun legal ida?” mãe komesa nervoza. “Noi, hodibainhira mak mãe hanorin Noi atu halo arbiru nunee, haahhh?” mãe siak no hakilar ho lian makaas.
“Mãe, deskulpa… Noi sala ona” ha’u hatan ho tanis.
“Mãe, favor ida, labele hirus Noi. ita rezolve didiak deit. Nee laos Noi ninia sala mesak maibe maibe am nain rua salah hotu” maun Nino koko hakalma mãe.
“Depois atu halo nusa deit” mãe sei nafatin nervoza.
“Mãe ha’u prontu responsabiliza ba bebe nee. Ha’u prontu sai aman ba bebe nee” maun Nino enfaze.
“Lae, ha’u lakohi. Nee ha’u nia oan mesak. Ha’u lakohi atu moris hamutuk ho mane ida. Ha’u lakohi kaben” ha’u koalia ho barani. La hatene saida mak dudu ha’u halo ha’u derepente barani koalia nunee. Mãe hakfodak tebes, maibe maun Nino sente baib-bain deit tanba nia hatene ona ha’u nia reasaun.
“Noi, mãe la komprende” mãe konfujaun.
“Mãe, Noi lakohi atu hola mane ida mãe, Noi tauk! Noi tauk aban bainrua mane nee husik hela Noi ho Noi nia oan hanesan uluk pai husik hela ita mãe, Noi lakohi ida nee atu akuntese tan iha Noi nia moris, mãe… “ ha’u tanis makaas iha mãe nia hitin.
Mãe dada iis makaas no tolan kaben moruk.
“Noi, …..” mãe bolu ho maña, hamaus ha’u nia fuuk, foti ha’u nia oin sae, no tenta hamnasa midar halo ha’u nia fuan hakamatek ituan.
“Maibe tanba saa Noi hakarak halo relasaun ho señor diretur? Señor obriga deit halo violensia seksual ba Noi ka oinsa?” mãe husu. Rona ida nee halo ha’u moe atu koalia loloos ba mãe. Ha’u hateke ba maun Nino, hein katak nia bele iha ideia diak ida atu hatoo ba mãe.
“Maibe haree husi señor diretur ninia jeitu durante nee, mãe la fiar karik señor nia attitude ladiak. Nee hatudu ona husi señor ninia hakarak responsabiliza nee” mãe kontinua.
“Mãe, loloos nee ha’u rasik moe atu konta ida nee ba mãe. Ha’u respeita tebes Noi ninia desizaun. Durante nee ha’u mos tuur hanoin ba hanoin ba hanoin no tetu didiak Noi ninia hakarak nee. No ha’u komprende didiak ona sentimentu traumatiku ne’ebé Noi sente durante nee“ maun Nino koko esplika ho kalma.
“Maibe nia diak hela durante nee. Saida mak falta ba nia? Nia serbisu ona. Mezmu feto faluk, maibe ha’u konsege trata nia to’o bele remata universidade no gradua ho titulu Lisensiatura. Agora mos serbisu ona. Falta saida? Ha’u sente nia la trauma ida. Nia diak hela” mãe korta lalais tiha maun Nino ninia esplikasaun.
“Mãe, kalma!” mãe Nino ho hamnasa mihis iha ninia ibun hateke ba mãe.
“Ida nee mak dalaruma mãe ladun hatene husi Noi” maun Nino kontinua. “Haree husi liur nia diak hela. Nia bonita, nia matenek, nia ema ida ne’ebé mak badinas tebes iha serbisu fatin. Nia mos serbisu ho profesionalismu tebes. Mezmu ami nain rua iha problema privadu durante fulan lima nia laran nee, desde kedas loron dahuluk ha’u tama serbisu, maibe nia nunka kahur ami nia problema nee ho asuntu serbisu nian. Maske dala ida-dala ida konsege mistura asaun sira nee, maibe raru tebes” maun Nino tenta esplika, maibe sei la koalia sai, oinsa ami bele halao relasaun nee.
“Hein lai, señor muda mai iha nee durante fulan lima ona. no ohin dehan Noi mos isin rua fulan lima ona. Tanba saa mak foin dehan agora?” mãe nia lian komesa makaas fali ona.
“Deskulpa mãe, durante nee Noi atu dehan ba mãe, maibe Noi tauk. Noi la barani atu hatete ba mãe” ha’u koalia ho tauk tanba haree mãe nia espresaun mudansa.
“Huuffffttt….. Noi, Noi. Kuitadu.. Mãe lori faluk ida nee kuidadu Noi, fó eskola Noi to’o hetan fatin diak. To’o ikus Noi responde ho hahalok ida hanesan ida nee. Mãe la komprende”
“Mãe, dekulpa. Ha’u tenke dehan klaru ba mãe bele komprende” maun Nino tenta kontinua esplika. “Ha’u muda mai iha nee fulan lima liu ba. Maibe antes atu hahu serbisu, ha’u mai uluk tiha semana ida iha nee. Ha’u aluga uma kiik ida no hela mesak. Ha’u nia familia sira iha foho ne’eba hotu. Ha’u hakarak hela mesak deit, tanba ita hatene sidade Dili nee ninia nesesidade la hanesan iha foho ne’eba” nia para ituan no dada iis.
“Depois?” mãe kuruizu.
“Durante semana ida iha antes tama serbisu, ha’u ba bebeik diskoteka kiiki ida besik ha’u nia hela fatin. Ha’u bai ha ne’eba so mente halakon ha’u nia saudades ba familia sira iha foho, maibe ha’u la hemu tua, saa tan husu feto. Ha’u mos la admira katak durante kalan hirak nee iha hela feto oan ida mak kalan-kalan ba iha ne’eba no observa hela ha’u. Ho aten barani nia mai hakbesik aan ba ha’u ho husu atu koñese ha’u. ha’u hakfodak maibe kontente, tanba ha’u rasik la barani no laiha hanoin atu husu feto, maibe nia mak mai uluk. Ha’u simu. No ha’u hakfodak liu tan bainhira nia dehan hakarak atu toba o ha’u” To’o iha liafuan ida nee maun Nino sei para no dada iis. Ha’u haree nia sente ladun seguru atu kontinua. Parese nia mos sente ladun diak atu lekar ha’u nia segredu iha ha’u inan rasik nia oin. Ha’u nia oin mean hotu, ha’u moe no taka ha’u nia halo metin.
“Noi, keta dehan, feto nee Noi” mãe nervoza doko ha’u nia kabaas.
“Kalma, mãe! Ha’u tenke onestu atu mãe bele komprende ho Noi ninia hakarak” maun Nino kontinua.
“Ha’u mos aseita tanba iha momentu ne’eba ha’u hanoin Noi nee feto ida ne’ebé haknaar aan iha prostituisaun hodi hetan osan. Hanesan mane adultu no kaben nain, imposibel laiha hakarak atu hamutuk ho feto ida ne’ebé nain mai entrega ninia aan”
“Noi, mãe nunka imajina Noi halo hahalok ida hanesan nee. Noi halo mãe moe deit, Noi” mãe komesa tanis maibe kahur ho nervoza………
“Kalma mãe… mãe tenke rona didiak lai….”
***
[Nafatin mantein yeaa guys..... no deskulpa ohin update atraza ituan tanba sei rezolve asuntu importante ida seluk. Maibe aban ba oin sei update tuir ninia oras.... obrigada...]