KAPITULU 10

2215 Words
Drrrttt…. Drrttt.. drrtttt….. Ha’u hakfodak tanba ha’u nia telemovel nakdedar iha xumaxu okos. Afinal hodikalan ha’u rai haluha tiha telemovel iha xumaxu okos no la konsege karega. Bateria mos hela 15% deit ona. “Hello, bondia!” Hau naran simu deit ona telefone nee tanba numeru foun, naran laiha, nee signifika ema foun. [“Ahh sim bondia! Ha’u bele koalia ho señora Maria?”] Lian husi ne’eba mai. “Sim, ha’u rasik. Nee ho see?” Ha’u kuriuzu tanba lian nee kuaze atu hau koñese maibe seluk ituan. [“Nee ho ha’u saa, hakarak koalia ho señora Maria tanba señora Maria na’ok ona ema nia laen nia sperma no hetan ona oan ida!” Haaaa……. Ha’u hakfodak no fihir didiak fali numeru telemovel nee. Numeru nee foun. Nunka uza telefone hau no sei laiha lista bolu sai no tama. Nee see loos ba Naiiii ? Ha’u komesa nakdedar no ain liman mamar hotu. Ha’u taka telefone no blokeia kedas numeru nee. Feto ida nee see? Karik maun Nino konta ona ba ninia ferik oan mak mana nee telefone mai nee ka oinsa? Kosar malarin hakaas ha’u dader oan nee. Durante nee ida hatene ha’u nia segredu nee so Alina deit. Aleinde Alina, laiha tan ema seluk ona. Nāo-me digas Alina mak konta ona ba ema ruma? Ahhh… atu halakon ha’u nia kuriuzu ha’u tenta telefone ba Alina. [‘Movel mate hela no laiha liña, halo favor koko oras tan….’] lian husi operador Timor Telecom nian. Ha’u tenta tan, maibe sei fora nafatin. Alina ba ne’ebè loos? Ohin nee see? Ha’u manda mensajen ba alina ninia Whatapps mos la tama. Iha ne’eba mosu riska ida deit, hatudu katak Alina la online. Huufff… ha’u rende no monu tuun ba kama, tanis mos matan been la sai. Tok… tok… tok… tok…. “See mak nee?” Ha’u husu. “Noi, hader ona ka? Hodikalan mos la haan tan. Hader prepera aan ba misa lai”. Māe hakilar husi liur. “Aaahhhh māe nee, ha’u baruk. Ha’u sei kolen hela”. “Lae Noi, favor ida. Nusa baruk loos nee? Semana kotuk mos Noi la ba misa tanba ba tiha Suia, agora mos la ba misa tan. Haree hader ona, haria, matabixu depois ba misa” Māe nafatin tenta ha’u no fó orden bar-barak. Ha’u hanoin; sekarik ha’u ba misa, hau sei bele hetan sakramentu konfesa no sakramentu komunga ka lae? Ha’u konfujaun tanba ha’u sente ha’u halo ona pekadu. Sekarik ha’u la mantein simu sakramentu rua nee, parese māe mos sei deskonfia. Māe nee ema ida ne’ebé mak sempre tau matan ba ha’u to’o buat ki’ik ne’ebé ha’u rasik kadavez la deskosbre. Ha’u koko habrani aan, loke odamatan hakat sai ba liur no ba hasoru māe atu dehan deit katak ha’u nia estomagu moras no ha’u sei labele ba tuir misa iha Igreja ohin. “Māe… māe! Māe iha ne’ebé?” “Iha liur nee mai. Māe rega hela aifunan nee. Nusa troka hotu ona ka?” Māe husu. “Lae, māe. Deskulpa ha’u nia estomagu moras hela. Ha’u sei labele ba partisipa misa ohin” Ha’u finzi kaer ha’u nia hirus matan no halo oin tristi atu māe bele fiar ha’u. “Nee tanba saida? Hodikalan to’o mai mos la haan tan. Bolu ba bolu mos la hader. Māe haree hanesan Noi nee komesa kontra māe ona mak nee?” Māe hirus loos ona ha’u. “Hiss māe nee kalma ituan ba saa. Noi promete semana oin Noi bele ba partisipa misa ona saa. Noi sei la falta tan. Fiar Noi eeee Māe doben” Dehan nunee ha’u haka tba besik māe no re’i tiha ninia hasan. Ha’u hakuak nia metin tebes no sente lakohi atu husik. iha ha’u laran tanis no hakarak atu hakilar sai ba māe katak ha’u halo ona pekadu, ha’u halo ona sala boot ida ne’ebé sei destroi māe ninia naran no familia nia naran. Pekadu ida ne’ebé parese sei la hetan salvasaun no solusaun. Maibe todan ida nee ha’u seidauk bele koalia ba māe, ha’u seidauk bele hakilar sai, ha’u sei la barani no ha’u la hatene atu hahu husi ne’ebe’. Saa tan foin lalais numeru deskoñesidu ida telefone mai nee. Dehan loos hakarak koalia ho ha’u sobre ha’u na’ok ema nia sperma no hetan ona oan nee. Huff…… ha’u hahu tanis iha māe nia hakuak. “Noi, ó moras? Estomagu moras mak halo Noi to’o tanis tiha hanesan nee nee ka? Ahhh Nai…..” Māe pániku tebes. “Anje…Anje….. favor ida, favor ida kedok lalais tiha bee midarm ai fó baa bin Noi lai. Nia estomagu moras to’o tanis tiha deit nee” Māe hakilar ba Angela. “Diak, tia! Maibe hein ituan tanba ha’u sei troka hela atu ba misa nee” Angela hatan. “Ahhh Anje lalika ba misa ona. Abin moras hela nee. Lalais, kedok lai bee midar nee mai saa..” Māe nafatin ansi no tenta Angela atu prepara bee midar ba ha’u. Haree māe ninia jeitu halo ha’u fuan moras liu tan deit. Māe hadomi teb-tebes ha’u. Māe hakarak halo buat diak deit ba ha’u. Maibe saida mak ha’u halo ba māe? Liu minute balun Angela lori bee midar iha kopu ida sai mai iha veranda no fó mai ha’u atu hemu. Ha’u obriga aan hemu. La kleur ha’u muta sai fali hotu bee nee. Efeitu husi morning sickness ba inan isin rua mak nee fali ona. Ahhh….. subar ladiak. “Noi, nāo-me digas ó nia estomagu nee grave loos ona? Hemu deit bee mos muta nee Nai?” Māe lamenta, hakuak ha’u no fihir didiak ha’u nia oin ho domin. Ha’u la barani fihir māe ninia matan. Matan ida ne’ebé kuida ha’u desde sei iha ninia knotak to’o ohin loron. “Noi…” Māe kontinua. “Noi nia oin kamutis loos. Ita bao spital deit eee? Bolu taxi iha oin ne’eba para it aba agora” Māe hamaus ha’u. Ha’u hafodak ho husik kedas māe ninia hakuak. “Ha’u diak hela māe. Ha’u diak hela. Ha’u kolen deit. Ha’u lakohi bao spiral ida. Ha’u diak hela” Ha’u koalia ho nakdedar. “Hmmmm…. Noi, komesa kontra tan māe ona. Noi moras makaas mak Noi tanis nee too? Atu lori ba ospital lakohi. Oin nee ita haree hanesan moras. Tanis tan. Pois dehan la moras fali nee” Māe komesa nervoza. Rona tiha māe koalia nunee, ha’u halai tama tiha ba fali kuartu laran. Ha’u konfujaun, ha’u atu fahe tan ida nee ho see? Alina mos ha’u telefone ba tama, entaun ha’u desliga tiha ha’u nia telefone tanba trauma no tauk ema ruma atu terror tan ha’u hanesan ohin. Ha’u hakuak xumaxu, taka rabat oin ba sponza atu māe labele rona bainhira ha’u tanis. Liu tiha oras balun, ha’u koko hakalma ha’u nia aan ho orasaun iha laran. Senti forsa ituan, ha’u hader ba hariis fatin hodi harris. Hariss hotu ha’u sai ba liur hodi buka māe. ‘Ha’u tenke forsa’ ha’u koalia ba ha’u nia aan rasik. Māe haree ha’u sai mai, nia hamriik mai besik ha’u. hamaus hikas ha’u no obriga ha’u haan sasoro tanba hori ohin ha’u toba iha kuartu laran nee, māe tein hela tiha ona ssasoro ba ha’u. “Noi, agora haan sasoro nee. Labele dehan lakohi tan. Māe hakarak haree Noi haan sasoro nee to’o hotu. Aban segunda tenke tama fali ona serbisu. Depois mak moras nunee atu sai oinsa loos? “ tanba tauk māe la satisfas tan fali, ha’u tenta haan sasoro nee to’o hotu. Sorte sasoro nee gostu bee ha’u laran la beik no la konsege muta. “Agora haree aimoruk estomagu nian iha armariu leten ne’eba hemu tiha lai” Māe haruka. “Diak, Māe” Ha’u hatan. Iha loraik, kuaze tuku lima, taxi ida mai para kedas iha uma oin. Afinal Alina mak mai vizita ha’u. Māe tuur hela iha veranda, ha’u hafuhu tuir husi janela deit. “Lisensa…. Tia! Boa tarde“ Alina kumprimenta māe. “Heiii Alina, mai tiha oan. Tama mai” Māe bolu nia atu tama mai uma. Alina hola bensa mai nia liman, depois nia husu; “Tia diak ka lae? Haree tia bonita tan deit” Alina goza māe no hakuak tiha māe. Ami nain rua koñese malu kleur ona, tanba nee mak nia mak toman tiha ho ha’u nia māe. “Tia diak hela Alina. Noi mak ladiak. Sulan aan hela iha kuartu laran ne’eba, desde horseik loraik to’o mai nee to’o agora deit” Māe koalia ho tristi. “Hmmmmm… tia, tanba nee mak ha’u mai nee saa. Desde dader ha’u tenta dere ba nia, maibe ninia telemovel fora hela. To’o agora deit. Entaun ha’u tenta mai haree nia diretamenta” Alina esplika. “Agradese Alina hakarak mai vizita nia. Tama took ba ninia kuartu laran ba. Nia iha ne’eba hela. Ha’u konfujaun tebes ho ninia attitude ida desde horsik to’o agora nee. To’o mai la haan, dader nee ha’u fanun nia atu ba misa mos nia lakohi ba ida. Derepenti hakuak ha’u no tanis makaas. Ha’u hanoin karik ninia estomagu mak grave ona. Ha’u haruka Angela kedok lalais tiha bee midar ida lori haruka nia hemu, maibe muta sai fali hotu. Obriga atu lori ba ospital mos nia lakohi. Hisik tiha ha’u nia hakuak no halai tama liu ba kuartu matan odamatan. Ha’u la mos la bolu, tanba ha’u konfujaun ho ninia jeitu. Nia nunka halo hanesan nee mai ha’u saa, Alina. Baib-bain kuandu iha problema iha serbisu fatin nia sempre konta ba ha’u atu husu ha’u nia konsellu” Māe koalia nar=naruk la para rai loos. Ha’u rona no hafuhu husi janela, Alina hakruuk no doko ulun deit. Parese tauk māe atu investiga nia no nia tenke prepara aan atu bosok kona ba ha’u nia kondiisaun agora. “Entaun diak, tia! Ha’u tama took ba ninia kuartu lai, tia” Alina lao lalais mai nia kuartu. Nia mai bebeik halimar iha ami nia uma desde kedas ami sei eskola iha sekundaria entaun nia hatene ona ha’u nia kuartu maki da ne’ebé. Tok.. tok… tok.. tok…. “Noi, loke odamatan lai doben. Ha’u Alina” Nia bolu. Ha’u loke odamatan no haruka nia tama liu ba ha’u kuartu laran. Alina hakuak ha’u no ami nain rua tuur iha kama leten. “Noi, ó kamuis loos nee. Ó nia isin tuun loos tan. Ó tenke haan barak ka. Hemu bee barak mos. See ó nunee ó bele moras tebes mak nee” Husi ninia lian no nia oin indika katak nia preokupa tebes ho ha’u. oinsa nia atu la preokupa, ami nain rua nee konsidera malu hanesan bin-alin rasik deit ona. “Noi, favor konta ba ha’u saida mak akuntese iha ne’eba durante semana ida nee” ema nia inan ida nee kuriuzu mak demais. Afinal durante iha Suia ami nain rua sempre video call no konta tutuir tiha ona saida-saida mak akuntese, maibe nia nafatin la satisfas no hakarak ha’u atu konta diretamente ba nia. “Alina, ha’u baruk loos ona atu konta no mensiona tan nia naran iha ha’u istoria” Ha’u hatan ho baruk no matan been nakonu. Afinal ha’u nia matan bubu nanis tiha ona, tanba tanis desde dader to’o deit loraik nee. “Hmmmm… ok, entaun saida mak ha’u tenke halo ba ó atu hakamaan ó nia terus nee” Alina haktuir. “Alina, favor uza ó nia telemovel, dere took ba numeru ida nee?” Ha’u hatudu numeru telefone ida ohin dader telefone no terror ha’u nee. Alina hakfodak no dehan “Ahh deskulpa Noi, ha’u nia pulsa la to’o. tanba saa la uza ó nia numeru deit” alina sujere. “Lae, labele. Ha’u lakohi” Ha’u reejeita makaas. “Entaun numeru telefone ida nee nusa mak?” Alina husu. “Numeru ida nee ohin dader telefone mai ha’u. terror ha’u dehan ha’u mak na’ok maun Nino ninia sperma no agora iha oan ona, mezmu foin akuntese dal aida deit” Ha’u esplika. “Ahh nee ka? “ Alina komenta barak deit. “Sim, Alina. Tulun ha’u buka hatene ema nee. Ema nee see mak to’o hatene ha’u nia segredu ida lolos nee foin ita nain tolu mak hatene deit nee? Buka nia to’o hetan” Ha’u haree Alina oin mean no nakdedar tiha. “Alina, say something, please….. “ Ha’u press nia atu koalia. “Noi, tuir loloos, ema ida telefone ó ohin dader nee mak…….” “Noi ho Alina haree sai mai hemu bee manas lai” teki-teki Anjela no Anita lori bee manas mai sale ba ami. Tanba sia nain rua tama derepemti hakotu tiha Alina ninia klarifikasaun kona ba ema ne’ebé telefone no terror ha’u iha dader nee….. “Alina, ….. koalia lai ka?” Ha’u obriga Alina no ku’u ninia kabaas. Maibe Alina hateke ha’u mar-maran deit no bainhira nia tenta atu koalia, rona tan ema ida lao besik tan mai hau nia kuartu. “Noi, favir ida ho kolega sai mai lai ka?” Māe mos mai bolu hotu. Halo ami laiha tan biban atu koalia. “Mai hemu buat ruma lai ba” Māe kontinua. “Diak, tia. Obrigaga. Ami sai ba dadaun nee”. Alina sente hanesan livre tiha husi komarka bainhira nia fihir ha’u nia matan laran hanesan la pasensia atu husu ninia klarifikasaun kona ba ema misteriozu ida ohin dader telefone ha’u nee.
Free reading for new users
Scan code to download app
Facebookexpand_more
  • author-avatar
    Writer
  • chap_listContents
  • likeADD