Almosu Iha restaurante
Ami para iha restaurante oin. Tuun tiha husi kareta, ami hakat tama ba laran. Sorte diak ohin loron iha restaurante ida nee kliente ladun rame. Iha fatin mamuk barak.
Ami hili fatin ida iha liu lidun nee.
Tuur tiha maun Nino bolu servente lori menu mai ami hili hahan ne’ebé ami hakarak atu order.
Maun Nino hili nasi rendang, maibe ha’u hakarak bakso deit. Ho espresaun ladun gosta nia dehan; “Noi, meiu-dia labele haan bakso nee. Ladun diak ba saude”
“Ha’u la gosta haan etu. Ha’u so hakarak bakso deit” Ha’u hatan ho relaxadu.
“Loos ona, maibe labele bebeik. Ohin haan, aban labele tan, rona!” Espantadu, nia koalia hanesan loos ha’u nia mãe ne’ebé bai-bain moral ha’u. Ha’u nunka sente aman nia domin no ama nia siak tanba ha’u nia aman husik ha’u ho ha’u nia mãe desde ha’u sei kiik kedas.
Hmmmm, imajina fali ida nee, halo ha’u la gosta tiha mane ida iha ha’u nia oin nee.
La kleur servente lori ami nia hahan mai no arma iha ami nia oin tuir ami nia hakarak.
“Halo favor, señor ho señora! Bom apeteti…. “ servente nee sale hahan ba ami no lao liu dadaun ba fali kotuk.
“Obrigada mana…” ami nain rua hatan hamutuk.
“Noi, haan ona. ha’u nia oan nee presiza nutrisaun diak atu nia bele forte hanesan ninia papa” Maun Nino koalia ho hamnasa midar no fiar aan. Se karik la hanoin ninia jeitu ohin iha serbisu fatin ida hakneak iha ha’u nia ain huun, parese ha’u foti tiha ona bakso iha manko nee hodi rega ba ninia oin. Baratu loos, nia temi dehan nee ninia oan.
“Hmmmm…… obrigada ba atensaun” Ha’u hatan ho espresaun ignorante.
“Noi, haan hotu maki ta koalia. Ha’u tauk se ita koalia antes, hahan nee it abele la konsege haan” rona ida nee ha’u doko ulun deit.
Ami nain rua idak-idak fokus ba ninia hahan. Sorte ha’u order hahan ida ne’ebé ha’u prefere. Se lae parese haan hotu muta kedas.
Drrtttt…..drrrttttt….. drrrtttt….
Han dadaun ha’u nia telefone lian. Ha’u lamas lalais ha’u pasta no hare ID ne’ebé bolu mai nee.
“Boa tarde mãe!” mãe mak telefone mai. Oras haan meiu-dia ha’u la ba haan hanesan nee mãe sempre preokupa.
“Ahh sin, boa tarde querida. La mai almosu ka doben?” Mãe husu ho preokupasaun makaas.
“Ahh.. deskulpa, mãe. Noi almosu iha nee deit ona. Ho Alina….” Ha’u koalia seidauk hotu maun Nino hadau telefone koalia ho mãe..
“Boa tarde tia, eee mãe…. Anoi almosu ho ha’u mãe! Nia la lakon ida. Kalma. Ha’u sei kuidadu nia…” Maun Nino koalia ho mãe. Ha’u hakfodak tebes tanba nia la bolu ona ‘tia’, maibe bolu mãe hanesan ha’u.
“Aiihhh boa tarde diretur! Bolu ha’u mãe fali ka? Agradese Noi hakarak ba almosu ho ita” rona husi mãe nia lian nee hanesan mãe haksolok tebes. Ha’u mos rona mãe nia lian moos tanba maun Nino hamoris speaker.
“Ehehehe.. diak mãe, kalma. Loos ona mãe ami haan lai” dehan nunee nia hamate kedas telefone. Ha’u la espera nia atu foti asaun dook hanesan nee.h
Haan hotu nia hateke mai ha’u nia oin, fó sinal atu ha’u hahu koalia. Maibe ha’u finzi ignora tiha.
“Noi……. please! Say something about us. Ha’u la aguenta ona atu hein tan” Nia husu ho respeitu tebes, taka liman hamutuk ho haraik aan.
Derepente ha’u nia matan been nakonu. Ha’u la hatene tanba saa, kada ha’u hanoin fali ha’u nia destinu moris ida nee, sempre mosu trauma no tauk. La hatene ha’u atu esplika oinsa….
Ho silensiu ha’u taka ha’u nia oin, tenta atu matan been nee labele fakar. Trauma ida husik hela kanek profunda iha ha’u nia vida moris tomak.
Nia kaer ha’u nia liman, hamaus ho neneik.
“Noiii……… ha’u sala ka husu nunee?” Nia husu ho lian mamar no laiha presaun iha ninia intonasaun. Parese nia tauk ha’u atu hirus no entende sala. “see ha’u sala, ha’u husu deskulpa. Maibe ha’u nia laran kanek see karik Noi la fahe ba ha’u…” Nia kontinua.
Rona ida nee, ha’u koko normaliza ha’u nia emosaun, dada iss ho huu makas sai husi ibun, atu halakon tanis ne’ebé aperta loos iha ha’u nia hirus matan kloot nee.
“Maun Nino, deskulpa! Maun Nino la sala buat ida. Ha’u mak rasta maun halo monu ba pekadu ida nee. Ha’u mak halo maun monu ba situasaun ida nee. Situasaun ida nee ha’u la espera” Ha’u hahu tanis. Afinal koalia tiha nunee halo ha’u sente hanesan loos rai rahun ida iha maun Nino ninia oin. Karik kona mane seluk, nia parese hamnasa tan ha’u nia beik. Tanba mane barak mak buka kalan deit, mane barak mak buka gostu deit, depois nia husik hela, hanesan mos ha’u nia aman biolojiku ne’ebé husik hela ha’u ho mãe moris mesak, no antes nia atu husik hela ami nain rua mãe, nia baku bebeik mãe, to’o mãe moras no baixa ospital hela deit, halo ha’u trauma to’o ohin loron.
Maun Nino ho pasensia hein to’o ha’u bele koalia fali.
“Noi, hateke ha’u nia oin. Fihir ha’u nia matan! Fiar ha’u” nia kaer nafatin kaer ha’u nia liman, koko hasa’e nia timir atu ha’u bele fihir nia matan.
“Fihir didiak ha’u; karik iha matan nee rai lia bosok ruma iha nee?” nia kontinua husu.
Ha’u hatan ho doko ulun deit. Ibun nee sei todan teb-tebes atu dehan sa realidade ida nee.
“Maun, ha’u laos la fiar maiun deit, maibe mane hotu-hotu nee hanesan deit. Mane nee buka diak deit, mane nee buka gostu deit” ha’u habrani aan koalia nunee ba nia.
Nia doko ulun no la aseita; “Lae, Noi! iha parte ida nee ha’u dehan Noi sala boot. laos iha mane hotu-hotu iha hanoin no iha karater nunee. Provas mak agora ha’u halo dadaun. See ha’u buka gostu deit, oras nee ha’u haluha ona Noi, saa tan Noi mak hakarak uluk atu toba ho ha’u, Noi mak hakarak atu entrega Noi ninia virjen mai, pois to’o ikus Noi mak ignora ha’u”
“Hmmmm, maun! To’o ona. maun la komprende no la hatene saida mak akuntese iha ha’u nia moris hodi kria sentiment traumatiku iha ha’u nia moris tomak” ha’u hatoo ho triste.
“Tanba nee mak ha’u dehan antes kedas, ha’u dehan iha momentu ha’u nia loron dahuluk tama iha instituisaun ida nee. Ha’u husu kedas Noi atu klarifika, maibe Noi ignora ha’u. oinsa ha’u atu komprende see Noi rasik la nakloke ba ha’u?” nia koalia ho emosaun ituan.
“Maun Nino… dala tan, perdua ha’u ida ne’ebé sempre evita aan atu la koalia ho maun!”
“Noi la presiza husu deskulpa. Ha’u komprende. Ha’u so kuriuzu hakarak hatene deit. Ne’ebe dehan mai ba. Ha’u prontu atu rona” maun Nino dehan.
“Maun, Ha’u nia mãe ne'e faluk desde ha’u foin tinan sanulu. Pai kurti ho feto barak. Pai hola fen ki'ik no hetan oan rua tiha ona. Sira moris kontente. Maibe ha’u ho mãe terus teb-tebes.
Uluk ha’u sei ki'ik, Pai baku bebeik mãe, la fo osan ba mãe. Mãe tenke buka rasik osan ba haan hemu no hodi selu ha’u nia eskola. Grasa a Deus, momentu ne’eba atu hetan bolsa Estudu hodi ba kontinua iha Universidade ne’ebé hanesan ho Alina. Deskulpa, durante ne'e ha’u subar metin segredu ne'e no nunka konta ba ema ida. Ho esperensia moris ne’ebé moruk teb-tebes, halo ha’u la gosta mane no nunka senti simpatia ituan ba kriatura Maromak nian ida naran mane ne'e. Ha’u promete ba ha’u nia aan katak ha’u sei la hola mane. Ha’u lakohi kaben, tanba ha’u la fiar mane iha mundu ne'e. Maibe ha’u hakarak iha oan, para oan ne'e bele kuida fali ha’u bainhira ha’u nia idade boot". Ha’u tanis tanba la aguenta ho istoria no esperensia ne’ebé moruk demais. Hanesan loke fila fali kanek tuan iha ha’u nia fuan.
“Ahh… Noi, deskulpa karik tanba ha’u ezizi atu Noi tenke koalia sai buat hirak nee halo Noi tenke lembra fali kanek sira nee” maun Nino arepende haree ha’u tanis makaas.
“Loos ona, ha’u selu ba selu tiha iha kasir, pois ita kontinua koalia iha kareta laran” Maun Nino desidi nunee tanba nia haree ba oras besik tuku rua ona, no ema iha restaurante laran mos komesa barak. Iha ema balun mak komesa fihir no hateke mai ami, liu-liu ha’u ne’ebé tanis hela.
“Diak maun” ha’u hatan badak deit.
Maun Nino lao lalais ba kasir no selu hahan sira ne’ebé ohin ami nain rua haan.
“Obrigadu barak, mana” ha’u rona maun Nino koalia ba kasir nee depois de entrega osan ne’ebé ha’u mos la konsege haree no hatene ninia montente.
“Hotu ona, Noi. Lao ona” nia konvida ha’u atu hamriik ho lao sai husi restaurante. Matan barak mak fihir ami bainhira ami hakat sai husi ne’eba. Liu-liu sira ne’ebé konsege haree no nota katak ha’u tanis no matan bubu hela. Maibe ami ignora tiha situasaun ida nee, kontinua lao lalais ba kareta.
Maun Nino loke odamatan ba ha’u , no haruka ha’u sa’e no tuur iha oin. Ho ninia jestu sira nee komesa hamihis ha’u nia sentiment traumatiku durante.
Ho hamnasa ituan iha ninia ibun, nia hahu konversa bainhira kareta lao no husik hela ona restaurante nee.
“Halo nusa? Oinsa Noi ninia sentimentu depois de Noi fahe tiha Noi ninia esperensia moruk no laloran sira ne’bé hean Noi nia moris durante nee?” nia husu.
“Obrigada barak ba maun ninia desponibilidade hakarak rona. Ha’u senti diak ituan. No hanesan hatun tiha naha boot ida ne’ebé hat’u tutur hela iha ha’u nia ulun” ha’u koalia ho hamnasa mihis no laiha ona despresaun.
“Antes atu Noi atu entrega Noi nia aan nee mak Noi dehan nunee kedas karik, ha’u sei toba no Noi, ha’u sei la barani atu foti nia virjen. Tanba nee hanesan pekadu boot ida ne’ebé ha’u halo, mezmu realidade Noi rasik mak entrega aan”
“Maun, ha’u ….. “ ha’u koalia seidauk hotu, nia korta tiha.
“Noi, labele husu tan deskulpa tan ba ha’u. Noi la sala. Ita nain rua sala hotu”
“Lae, maun!” ha’u hatan lalais.
“Okay, agora ita to’o ona ita nis serbisu fatin. Ha’u nia vise bele tuun, bele kontinua serbisu” antes nia atu ba loke odamatan atu tuu, ha’u loke lalais tiha, antisipa kolega staff sira haree hotu, tanba ami iha tiha ona area edifisiu nian. ha’u mos tenke hatene tau aan iha area serbisu fatin atu labele hamosu rumoris no asegura maun Nino ninia dignidade hanesan diretur , liu-liu nia mos hanesan ema kazadu ida.
“Obrigada barak. Ha’u tama uluk ba laran lai” ha’u dehan nunee no hakat lalais ba ha’u nia fatin.
“Chieee…. Chieee.. chieeee” Alina nia lian oan nee komesa tarutu mai kedas antes ha’u nia kidun tuun to’o iha ha’u nia kadeira.
“Alina, boa tarde!” ha’u finze normaliza ha’u nia grogi tanba moe nia goza ha’u no maneira kumprimenta nia.
“Ahahaha….. boa tarde, boa tarde!” nia hatan ho hamnasa.
“Lin, dala ida tan deskulpa eee, doben! Tanba ha’u la kumpri ona ita nia nia promesa” ho oin tristi ha’u hatoo ba Alia. Hein katak Alia bele komprende no perdua ha’u.
“Diak hela saa, doben. Kalma. Tempu sei barak ba ita nain rua”. Nia hatan di’ak deit Maibe ha’u haree iha nia matan hanesan nia subar buat ruma.
La kleur mana Mana, ami nia cleaner, mai tan ami nain rua.
“Boa tarde señora vise diretora" nia hahu konversa ho komprimenta ha’u.
“Sin, boa tarde mos mana” ha’u hatan.
“Señora vise diretora nee agora oin seluk tan deit mak nee" nia koalia no tenta observa ha’u nia isin.
“Ohin seluk halo nusa nee, mana?” ha’u husu ho espresaun la gosta maibe iha ha’u nia laran komesa tauk no nakdedar. Ema nia inan ida nee nia ibun nee hanesan Loos bibi ibun mak nee. Ferik ida nee Kadavez koalia nee la hanoin no la tetu ema nia sentimentu. Ibun boot para mate.
“Lae, hau mak dehan deit saa. Tanba ha’u observa desde fulan kotuk to’o agora, loron ba Loron nee sempre iha mudansa hela deit" nia koalia ho hamnasa no dulas ibun.
“Mana, favor ida. Labele nar-naran koalia ema mak nee. Mana tenke hatene, mana nia pozisaun nee iha nee hanesan saida. Mana nee nu’udar cleaner oan ida deit mos hakarak ba mete hotu ema funsionariu sira nia vida moris nee. Saa tan ida agora dadaun mana koalia ba nee hanesan bisa diretur mezmu interina deit” Alin dehan nunee ba mana Mana, halo mana Mana oin mean no lao sai liu ba ninia fatin iha kotuk hodi kontinua hamoos hariis fatin.
“Alina, Obrigada barak. Ferik nee ibun aat duni, dasss.... mas ha’u senti nia dehan nee loos duni. Maibe ha’u mos duvidu ituan, tanba ha’u nia Mãe to’o agora deit mos labele nota mudansa iha ha’u nia isin nee?” ha’u konta ba Alina.
"