Kapitulu 12

2543 Words
“Dader diak, kolega sira!” Ha’u kumprimenta kolega sira bainhira ha’u nia ain hakat tama ba eskritoriu (kantor). “Aiihh dader diak mos beb. Ba Suai semana ida kedas halo ha’u saudades loos beb saaa.. “ Nono (Vise diretur) ho moe laiha koalia diretamente mai ha’u nunee. Ha’u hateke nia ho hamnasa mihis deit no doko ulun. “Obrigada saudades ona ha’u” ha’u tenta hatan ho kalma no netraliza ha’u nia emosaun. Lakleur Alina mos to’o. “Heii doben, mai sedu loos nee. Noi diak hela?” Nia husu ho kuriuzu. “Sin ha’u diak hela. Hodikalan mos toba diak. Graça de Deus agora senti diak ituan” Ha’u hatan ba Alina ninia preokupasaun. “Loos ona, Lin, maun No, ha’u ba ha’u nia fatin lai”. Ha’u kontinua. Dttrtt....... drtttrt…… drtttrt…… Telefone iha ha’u nia meza leten nakdedar, sinal katak iha xamada tama. Ho ansi ha’u atende xamada nee. “Sin, dader diak. Nee ho Maria mak koalia” Ha’u hahu koalia. [“Sin, dader diak Noi. kontente rona Noi nia lian furak loos iha dader ida nee”] Lian husi ne’eba mai, halo ha’u hakfodak. Afinal señor diretur nee mai uluk tiha ona. Nia tama sedu liu. Kala nia hafuhu hela ha’u to’o mai mak nia dere liu mai iha numeru telefone ida iha ha’u meza leten nee. “Obrigada. Iha asuntu serbisu ruma mak atu koalia? Se laiha ha’u taka telefone” Ha’u hatan ho nervoza. [“Kalma. Mai tiha ha’u nia fatin mak koalia. Nee orden]” Nia haruka no taka telefone. Ha’u nakdedar no duvidu. Ho ain liman kolen ha’u lao tama ba ninia fatin. Tok… tok… tok.. “Loke deit, la xave ida” Lian husi laran ne’eba mai. “Bondia” Ha’u kumprimenta maibe la hateke ba ninia oin. “Yea, bondia. Tuur tiha” Nia manda. “Obrigada” Ha’u dada kadeira iha nia oin halo sees dook ituan tiha mak sei tuur. “Noi, hateke ha’u nia oin, favor ida. Ha’u presiza ko’alia sériu teb-tebes ho ó!” Nia koalia ho espresaun sériu maibe haraik aan tebes. Ha’u responde ho doko ulun deit, maibe nafatin hakruuk. Ha’u la barani hateke ninia oin. Ha’u sente ha’u halo ona pekadu. “Noi, koalia ho ha’u. foti oin hateke mai. Se ó halo ó nia jeitu nunee hela deit, nee ó oho ha’u nia fuan” “Señor, se karik bolu ha’u mai para atu koalia sobre ida nee, deskulpa! Ha’u labele! Lisensa ha’u ba lai” Ha’u hatan ho nakdedar. “Noi, tuur lai!” Afinal ha’u nia responde ida nee hakail ona ninia emosaun. “Noi, dala ida tan. Ó hakarak halo ha’u mate iha kuriuzu nia laran ka?” Nia kontinua ho lian ne’ebé makaas ituan. Ha’u la aguenta ho ninia liafuan, ha’u nia matan been komesa nakonu, ha’u tenta tahan matan been nee atu labele fakar sai iha nia oin. Nia hamriik husi ninia fatin no hakat mai besik ha’u. kaer ha’u nia liman, foti ha’u nia oin sa’e. Nia hakfodak haree ha’u nia matan been nakonu no kuaze atu fakar sai. “Heiii, heii, heiii, Noi…. tanis fali ka?” Nia halo sabraut ninia fuuk, doko ninia ulun. “Okay, okay… agora kalma. Hamoos matan been beee nakonu atu fakar dadaun ona nee ho tissu nee. Dada iis, pois sai fali ba ó nia fatin” Maun Nino fó tissu ba ha’u no tenta hakalma ha’u. Ho nervus ha’u hamriik no lao sai husi ninia fatin. Durante semana ida iha Suia, ha’u la hala’o ha’u nia knaar loloos hanesan sekretaria. Serbisu hotu-hotu diretur rasik mesak hala’o. Ha’u hanoin hanesan hodikalan atu fahe malu nia dehan nee, dader nee mai sedu atu prepara relatoriu. Afinal mai para atu kontinua koalia ami nain rua nia problema. Se ha’u hatene nunee ohin ha’u la tama ba ida. Sente arepende maibe liu ona. Bainhira ha’u atu lao liu ba ha’u nia fatin, Alina fihir hela ha’u ho kuriuzu. “Noi, nusa? Ó tanis?” Alina husu no preokupa. “Sssttt …. Koalia neneik” Ha’u fó sinal ba Alina atu nia labele koalia ho lian makaas tanba tauk Nono ho sira seluk rona. “Okay-okay. Dehan mai… “ Nia la pasensia atu rona husi ha’u. “Alina, ha’u bele hatama karta lisensa semana ida lai karik? Ha’u sente ha’u seidauk bele serbisu ho diak iha nee” Ha’u husu Alina ninia ideia. “Importante diretur aseita. Se lae mos araska” Nia hatan. “Mak nee saa… “ Ha’u dada iis makaas. “Loos ona, ha’u ba ha’u nia fatin lai, Lin” “Okay, forsa.. hehhehe” Alina hamnasa. Ha’u hatan ho hamnasa mihis mos no doko ulun. Liu tiha oras balun, diretur nee telefone Alina no bolu Alina tama ba ninia fatin. La kleur Alina sai fali husi diretur nia fatin lori ho enevelope rua iha nia liman. Nia lori lao liu mai ha’u nia meza no tula iha ha’u nia meza leten. Ha’u hateke nia ho konfujaun. “Noi, envelope rua nee, ida relatoriu serbisu nian durante semana ida iha Suia, ida seluk nee husi maun Nino fó espesial ba Noi” Alina esplika. “Saida? Relatoriu ida loloos ha’u nia serbisu nee diretur mak halo fali?” Ha’u nia matan fuan atu naklosu tanba hakfodak. “Stsstt…. Koalia neneik. Ó hakarak maun Nono, vise diretur nee rona ka?” Alina fó atensaun. “Uppsss.. sorry! Maibe…..” Ha’u seidauk konsege remata ha’u nia sentimentu kuriuzidade, Alina korta…. “Loos ona. Maun Nino hanoin ó nia kondisuan nee mak nia prepara ona buat sira nee. Nia mak halo hotu ó nia serbisu. Nia mos dehan ba ha’u antes nia atu asumi kargu hanesan diretur iha nee, nia uluk hanesan sekretaria mos iha sira nia munisipiu. Ne’ebé nia hatene didiak serbisu hanesan sekretaria nian. Agradese ona nia hakarak tulun Noi prepara no halo kompletu ona ó nia serbisu” Alina enfaze. “Huuffff…. Ha’u sente ladiak fali, Alina. Nee halo nusa ba? Nia bele hapara ha’u karik?” Ha’u paniku no preokupa. “Agora, atu diak liu nee, Noi loke took enevelope ida fali nee no lee iha ne’eba” Alina dehan nunee ho lao ba ninia fatin, tamba sente ladiak, sekarik ami nain rua koalia kleur liu iha ha’u nia fatin. Ho liman nakdedar ha’u loke envelope ida seluk nee. Ha’u hahu lee karta husi maun Nino: ‘Bodik ba Noi…….. Noi, favor ida lee to’o hotu, lee to’o hotu no dala ida tan lee to’o hotu. Desde kedas sabadu kalan ita fila husi Suai mai to’o hodi kalan, ha’u tenta telefone ba Noi nia numeru telefone, maibe numeru la ativu. Ha’u manda ona mensajen lubuk ida ba whatapps no messenger mos la lee tan. Horseik loraik konsege hasoru, maibe la koalia buat ruma. Ohin bolu tama mai atu koalia diretamente mos labele koalia nafatin, envés konsege atu tanis tan fali. Ha’u la hatene atu uza tan maneira no estratejia oinsa atu koalia ho Noi. Ha’u kuriuzu ho Noi nia jeitu. Entaun, ha’u desidi hakerek deit karta ida nee atu Noi bele lee ho hakmatek, hanoin didiak, komprende didiak no resposta mai ho onestu. Sekarik labele mai koalia direitamente ho ha’u bele hakerek fali hanesan ha’u hakerek fó ba Noi nee. Favor ida nafatin kontinua lee to’o hotu…. Ho hakraik aan tomak ha’u husu. Noi, iha nee ha’u hakarak konta uluk lai kona ba ha’u nia realidade moris, atu nunee Noi bele tetu didiak, bele ajuda Noi foti desizaun ne’ebé diak no justu ba ita nia relasaun ida nee, mezmu ita seidauk iha buat ida ne’ebé kesi metin ita, maibe ita iha ona kosok oan iha Noi nia knotak. Noi, agora dadaun ne’e ha’u nia idade ba tolu nulu resin tolu ona, maibe ha’u seidauk iha oan, afinal ami harii uma kain durante tinan neen ona. Iha nee ha’u lakohi dehan ha’u hola feto, tanba feto nee laos ha’u rasik mak hakarak atu hola, signifika laos ami nain rua mak namora malu to’o hola malu. Maibe ami nia inan aman mak obriga tanba haree ba relasaun umane-fetosan (uma mane-mane foun nian). Sira dehan tuir kultura nian, sekarik ami la hola malu, entaun ami moris ladiak. Ha’u la komprende kultura modelu ida nee, maibe tanba deit hakarak halo inan aman ne’ebé sakrifika sira nia aan mai ha’u nia vida moris kontente, ha’u simu desizaun ida nee. Ami moris hamutuk durante tinan neen ona. Moris normal hanesan fen-laen, maibe ha’u laiha senttimentu ba nia. Ha’u la hadomi nia. Momentu ne’eba ha’u so iha hakarak ida deit. Ha’u hakarak kaben iha Igreja bainhira ami iha ona oan. Maibe realidade to’o agora ami seidauk ida aon. Ho ida nee hatudu mai ha’u katak karik ami nain rua nia destinu la hamutuk. Familia balun hanoin karik ami nain rua la halo relasaun s****l ka la toba hamutuk mak oan laiha nee. Maibe lae, hanesan mane ho feto adultu ne’ebé normal, nāe-me digas, ami la halao relasaun nee. Maibe dala ida tan ha’u hakarak enfaze ba Noi katak ha’u la hadomi nia. Dalaruma ha’u konsidera nia hanesan ema ida ne’ebé merese atu servi ha’u, ida nee deit, la liu husi ida nee. Hein katak Noi la hirus bainhira rona ha’u nia realidade ida nee. No buat ida mak halo ha’u labele halo arbiru tuun sa’e hasoru nia nee mak ami nia kultura nee. Ha’u nia inan aman mos hafolin hotu nia ona, katak nia nee 100% tama ona ami nia uma lisan. Hakarak ka lakohi nia tenke servi duni iha ami nia uma ho ahi. Maibe buat ida mak halo ha’u la satisfas nee mak ami seidauk iha oan to’o agora nee. Ha’u la hatene entre ami nain rua nee se mak la buras, tanba ami nunka iha hanoin atu ba halo konsultasaun no buka hatene. To’o ha’u muda mai iha nee. Assumi kargu hanesan diretur iha nee, antes loron dahuluk ha’u tama ofisialmente iha edifisiu ida nee, fulan ida semana tolu liu ba, feto bonita oan ida, feto virjen oan ida, mak hasee uluk ha’u iha diskoteka ne’eba, hakarak toba ho ha’u, entrega nia aan tomak ba ha’u. halo ha’u hakfodak maibe ha’u kuriuzu hakarak koko. Hanesan mane normal ne’ebé husik hela ninia fen durante semana ida ona nee, klaru katak hakarak atu halao relasaun s****l nee boot, nee normal no ita labele nega. Ha’u hakfodak tebes, afinal Noi sei virjen, pergunta boot ba ha’u… tanba saa Noi hakarak halo ida ho ha’u? Loron dahuluk ha’u tama serbisu ha’u hakfodak tanba afinal feto oan nee ha’u nia sekretaria. Atu taka moe ba pekadu ida ne’ebé loloos nee laos ha’u mak halo, ha’u desidi fó formulariu banku foti osan nian ba Noi atu hamenus ha’u nia pekadu ida halakon ema nia oan feto ninia virjen nee ho maontante US$10.000. maibe ha’u la hatene tanba sa to’o ohin loron osan nee Noi seidauk foti hodi uza. Agora Noi isin rua ona. Ha’u fiar katak nee ha’u nia oan, tanba ha’u buka ona informasaun no tuir bebeik Noi nia moris durante fulan ida nee, ha’u hatene katak Noi la besik no laiha relasaun ho mane seluk. Noi laiha namoradu, tanba Noi lakohi. Noi…. favor hatan mai ha’u. Permiti ha’u atu kuida ita nain rua nia aon nee. Ha’u lakohi Noi terus mesak. Nee ha’u nia mos. Ha’u mos hein hela hakarak iha oan. Durante tinan neen nia laran ha’u nia familia sira mos hakarak kous bebe ne’ebé ha’u nia oan rasik. Hatan mai ha’u atu ha’u bele ba koalia ho Noi nia māe…… “Noi, onestu deit! Desde kedas hatene Noi isin rua, komesa mosu ona domin iha ha’u nia fuan. Onestu deit, ha’u nunka hatene hadomi feto, ha’u nunka hatene apaixonadu ka laran monu ba feto ruma. Ha’u nunka sente ida nee. Tantu ha’u fen mos ha’u nunka sente katak ha’u hadomi nia. Maibe sentimentu ida nee ha’u foin sente bainhira ha’u hasoru Noi… Noi, favor permiti ha’u atu hadomi Noi, tenta moris hamutuk ho Noi no kuida ita nain rua nia oan to’o boot. Obrigado barak. Hadomi bar-barak…. ‘ Husi maun Nino. Huuuuffff…. Ha’u dada iis makaas no la senti ha’u nia matan been ne’ebé desde ohin kedas ha’u tahan hela nee konsege fakar duni. Ha’u la hatene ha’u atu kontente ka triste ho ida nee. Ho ansi ha’u foti ha’u nia pasta, hikas didiak karta nee hatama fali ba envelope na hatama liu ba pasta laran, lao sai ba Alina nia fatin. “Alina, ita fila uluk ona ba. Agora kuaze tuku sanulu resin rua ona nee” Ha’u hateke ba Alina ho oin naborut no lian kotu-kotu tanba tahan hela tanis iha kakorok. Alina hakfodak haree ha’u nia jeitu, halo maun Nono mos hakfodak hodi hamriik besik tiha mai ha’u. Nono dehan; “Hei.. ha’u nia prinseza, saida mak akuntese? Nusa? Noi moras? Ha’u tula ba ospital eee?” Nia preopupa tebes ho ha’u nia kondisaun. Ha’u doko ulun deit no lakohi atu haree ba Nono. “Maun No, favor ida labele abuza, Noi. Nia diak hela. Nia presiza ha’u, laos presiza maun No, obrigada barak ba atensaun nohakarak atu ajuda” Alina tenta atu halo maun Nono komrprende. Ha’u agradese tebes ba Alina ninia diak tomak. Hanesan kolega diak, Alina nee halo buat barak diak barak mai ha’u ona. Nia komprende tebes ha’u nia kondisaun. “Okay, diak Noi!. entaun ita fila agora”. Alina mos foti ninia pasta no ami nain rua lao sai ba koridor hodi hakat liu ba Estrada no hein taxi. La kleur taxi ida liu, Alina hapara taxi nee. “Noi, agora it aba ne’ebé? “ Alina husu. “Ita ba ó nia deit bele ka?” Ha’u hakarak toba ituan. “Ahh okay, bele Noi! Pai ho māe mos ba foho hela. Ami nia avo ida mate. Ne’ebé iha uma ema laiha. Maibe ita sosa kedas hahan lai, tanba iha uma hahan laiha, la tein nee” “Okay, bele!” Ha’u hatan badak deit. “Noi hakarak haan saida?” Alina husu. “Naran deit” Ha’u hatan ho baruk no laiha vontade. “Entaun ita para iha warung Padang ne’eba no hola nasi rendang deit eee….” Alina desidi. “Bele” Hau aseita deit ona tanba laiha apetiti no laiha tempu atu hanoin kona hahan ruma. Falun hotu hahan ami kontinua viajen ba Alina ninia uma. To’o iha luz vermelha sei para kleur ituan, provoka ha’u nia laran sa’e atu muta. Lao fali lakleur taxista nee sama travaun derepente ho ansi, halo ami hakfodak. Afinal iha oin ne’eba iha asindente trafiku. Motor rua xoke malu. Motorista nain ida mate iha fatin, no ida seluk kanek todan. Ami tuun hotu hodi ba haree ema sira nain rua. Ami nain rua Alina hakfodak no hakilar la fiar. “Maun Nono….!!!” Ami nain rua Alina hakilar dal aida deit. Maun Nono mak kona xoke no mate iha fatin kedas. Polisia to’o lalais mai iha fatin asidente no asegura tiha fatin nee. Ambulansia mos lian makaas mai dadaun ho velosidade boot. Tula hotu sira nain rua ba ospital Guido Valadares. “Maun, ita ba liu ospital deit. Tuir Ambulansia ohin nee” ami nain rua Alina fila fali mai iha taxi ne’ebé ohin ami nain rua sa’e no haruka ba liu ospital tuir maun Non onia isin ne’ebé ambulansia evakua tiha ona ba.
Free reading for new users
Scan code to download app
Facebookexpand_more
  • author-avatar
    Writer
  • chap_listContents
  • likeADD